ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 38
M. Lučić, Obrazovanje arhivista i spisovoditelja za novo okruženje: praksa u svijetu i izgledi u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 33-42 dokumentacije i informacijskih znanosti) pokrenut dvogodišnji poslijediplomski studij. Uz obvezne kolegije (Uvod u dokumentaciju i informatiku, Dokumentacijska i informacijska služba itd.), na prvoj su godini polaznici arhivističkoga smjera slušali kolegije Uvod u arhivistiku, Principi i metode arhivske teorije i prakse te Arhivi arhivska služba - zakonodavstvo i imali Praktičan rad iz arhivistike, a na drugoj godini kolegije Arhivistika, Paleografija, Zaštita, konzervacija i restauracija bibliotečnoga i arhivskoga gradiva te Principi i metodika identifikacije arhivskoga gradiva. Odlukom Sveučilišta u Zagrebu 1980. prestali su djelovati poslijediplomski sveučilišni studiji, pa tako i ovaj, a u međuvremenu Sveučilište je organiziralo izvođenje poslijediplomskoga studija informacijskih znanosti sa smjerovima bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. 21 Pokrenut na početku 1970-ih, poslijediplomski studij iz pomoćnih povijesnih znanosti sa specijalizacijom iz arhivistike na Filozofskom fakultetu u Zadru bio je namijenjen poglavito arhivistima koji rade na starijem arhivskom gradivu, pa se na prvoj godini, među ostalim predmetima, slušala latinska i slavenska paleografija, opća i nacionalna diplomatika, kronologija, sfragistika, heraldika, genealogija i dr. Na drugoj godini polaznici su se mogli opredijeliti za jednu od specijalizacija - metodologija znanstvenoga rada s historiografijom i kritikom izvora, arhivistika, muzeologija ili bibliotekarstvo. Već i letimičnim uvidom, međutim, u naslove teza 59 magistarskih radova i 88 disertacija ukupno obranjenih na Filozofskom fakultetu u Zadru u razdoblju od 1962. do 1996. razvidno je da se za arhivistiku opredijelilo te magistriralo svega troje studenata. 22 U polovini 1980-ih utemeljena je katedra za arhivistiku na Odsjeku informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (inače, informacijske su znanosti prihvaćene kao znanstveno područje u okviru društveno-humanističkih znanosti tek 1982). Prvi studenti na četverogodišnjem dvopredmetnom studiju informacijskih znanosti, sa smjerovima bibliotekarstvo, arhivistika, muzeologija i opća informatologija, upisani su 1986. 23 Danas studij postoji kao dvopredmetni četverogodišnji dodiplomski studij, 24 organiziran tako da su na prve dvije godine predavanja zajednička za sva četiri smjera (arhivistika, bibliotekarstvo, informatologija i muzeologija), s konkretnim usmjerenjem na trećoj godini, potom kao dodatni dvo21 M. Rastić, "Oblici izobrazbe arhivista u Hrvatskoj", Arhivski vjesnik, 40(1997), 50-51. 22 Usp. J. Kolanović, "Postdiplomski studij pomoćnih povijesnih znanosti u Zadru", Arhivski vjesnik, 15( 1972), 331 -334; S. Obad, "Doktorati i magisteriji znanosti", Četrdeset godina Filozofskoga fakulteta u Zadru 1956-1996. (ur. N. Cambi i dr.), Zadar 1996, 71-86. 23 Usp. A. Horvat, "Odsjek za informacijske znanosti", Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (ur. S. Damjanović), Zagreb 1998, 269-272. 24 O ciljevima, sadržaju i programu studija vidi h ttp://www ffcg.hr/inf07/arhivistika/arh_sadrzaj.l1tml . 38
