ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 35
M. Lučić, Obrazovanje arhivista i spisovoditelja za novo okruženje: praksa u svijetu i izgledi u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 33-42 zuju primjeri Kanadskoga i Američkog arhivističkog društva. 6 Njihovi su odbori za obrazovanje i stručno usavršavanje tako angažirani i utjecajni, da su standardi odnosno smjernice za programe obrazovanja spomenutih društava priznati i usvojeni i na sveučilišnim studijima arhivistike. 7 No, vratimo se temeljnom arhivističkom obrazovanju i s njim u svezi nekim svjetskim iskustvima. Među različitim obrazovnim modelima, najzastupljeniji je onaj u kojem je arhivističko obrazovanje nadgradnja nekoga drugoga, ranijega temeljnoga obrazovanja. 8 Najčešće je riječ o studiju povijesti. Arhivistička nadgradnja gotovo se u pravilu sastoji od kolegija iz arhivistike, pomoćnih povijesnih znanosti odnosno vještina i znanja potrebnih za čitanje i razumijevanje dokumenata, povijesti prava i povijesti ustanova. Novijega su datuma kolegiji iz uredskoga poslovanja, kao i općenito veća pozornost koja se pridaje suvremenom arhivskom gradivu, znanjima iz upravljanja, informacijskih znanosti i dr. Arhivisti u državnim arhivima u Italiji visoko su obrazovani javni službenici s diplomom iz arhivistike, koju upisuju kao dvogodišnji studij nakon četverogodišnjega studija prava, povijesti, političkih znanosti i si. Djelatnici pak u pismohranama nisu nužno arhivistički obrazovani, već usvajaju znanja i vještine uz rad 9 . Pri većim državnim arhivima ukupno je 17 arhivskih škola koje potječu još iz 18. stoljeća. Njihovi programi zakonski su determinirani i identični te nude tri glavna područja studija: arhivsku znanost, paleografiju ili diplomatiku. Nekoliko je sveučilišta sa studijem arhivistike, među njima i Sveučilište u Rimu, sa svojom Posebnom školom za arhiviste i bibliotekare. 10 6 Usp. Guidelines for (he Development oj'Post-Appointment and Continuing Education and Tranining Programs (PACEprograms), http://www .arcliivi.sts.org/prof-edncation/pace.html/ (za SAD). 7 Usp. Guidelines for the Development of a Two-Year Curriculum for a Master of Archival Studies, http://aca.archive.s.ca//committe/educ/ma.s-ed~l .htm (za Kanadu). Vidi takođerL. Duranti, "The Society of American Archivists and Graduate Archival Education: A Sneak Preview of Future Directions", The American Archivist, 63(2000)2, 237-242; F. M. Miller, "The SAA as Sisyphus: Education Since the 1960s", Isto, 224-236; R. J. Cox, "The Society of American Archivists and Graduate Education: Meeting at the Crossroads", Isto, 368-379. 8 Otome J. lvanović*"Modeli obrazovanja arhivista", ^r/i<v5/Hvy'aîm&, 40(1997), 15-34, osobito str. 28. 9 Talijanski Jedinstveni tekst zakonskih i propisnih odredbi o pitanju upravnih dokumenata iz 2001, čl. 61 (o službi za elektroničko upravljanje dokumentima, protok dokumenata i arhive) definira da svaka takva služba kod stvaratelja mora imati djelatnika s odgovarajućim stručnim sposobnostima ili pak zvanjem arhivista. // testo unico dispozicioni legislative e regolamentari in materia di documentazione amministrativa ("Supplemento ordinario alla Gazzetta ufficiale", br. 42/20.2.2001), str. 104. 10 M. Carassi, "A Few Remarks about Professional Training of Archivists in Italy", Arhivski vjesnik, 40(1997), 83-87; L. Duranti, "Education and Role of Archivist in Italy", The American Archivist, 51(1988)3, 346-355. 35
