ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 36

M. Lučić, Obrazovanje arhivista i spisovoditelja za novo okruženje: praksa u svijetu i izgledi u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 33-42 Odsjek za arhivistiku na Sveučilištu Marmara prvi je u Turskoj. Postoji od 1987. i nudi mogućnost četverogodišnjega dodiplomskoga te dvosemestralnoga ma­gistarskoga studija, kao i mogućnost doktorskoga studija." U Izraelu, na Sveučilištu u Jeruzalemu, dvogodišnji studij arhivistike specijali­zacija je na Školi za studij bibliotekarstva, arhivistike i informatike u obliku dodi­plomskoga dvogodišnjega studija. 12 U Estoniji, na Sveučilištu Tartu, studij arhivistike postoji od 1993. kao specija­lizacija na Odsjeku za povijest, u obliku dodiplomskoga trogodišnjega te poslijedi­plomskoga dvogodišnjega studija. 13 Francuski arhivisti školuju se na na Sveučilištima u Mulhouseu, Lyonu, Toulo­seu ili Sveučilištu d'Angers. Također u Nacionalnoj školi za isprave {Ecole nationa­le des Chartes), koja postoji od 1821. i jedna je od znamenitih visokih škola, kroz trogodišnje temeljno akademsko obrazovanje arhivskih i bibliotekarskih konzerva­tora (prije trogodišnjega studija polaze se još i dvije godine pripreme), te u Naci­onalnoj školi za baštinu {Ecole nationale du patrimoine), koja nudi obrazovanje di­plomiranim arhivistima s École nationale des Chartes i trajno obrazovanje kroz 18 mjeseci nastave. Studenti ondje stječu diplomu konzervatora nacionalne baštine. 14 U Nizozemskoj javna arhivska služba postoji od 1802. Arhivska škola u Am­sterdamu, s poslijediplomskim programom specijalizacije iz arhivistike za više arhi­viste te programom za obrazovanje arhivista tzv. srednjega stupnja, utemeljena je 1919. Dobri odnosi škole sa strukom, njezina pragmatična orijentacija te širina pro­grama koji se usvajaju, priskrbili su joj ugled i utjecaj u međunarodnoj arhivističkoj zajednici. Razumije se da se njezin program s vremenom mijenjao: pomoćne povije­sne znanosti u njemu su postupno izgubile središnji položaj te je pokriven cijeli ži­votni ciklus dokumenta. Škola je privatna. Povezana je sa Sveučilištem i Školom za više profesionalno obrazovanje u Amsterdamu, a njezini programi integrirani su u programe novih partnera i kao glavne cjeline imaju arhivistiku, informacijske zna­nosti te povijest i pomoćne povijesne znanosti. 15 Primjer Sjedinjenih Američkih Država ilustrativan je za usporedbu osamosta­ljivanja arhivistike i bibliotekarstva u okviru visokoga obrazovanja. Naime, ondje 11 Usp. Marmara University. Department of Archive Studies, http://www.archimac.inarun.edu.tr/ MUFHFAB/ . 12 Usp. The Hebrew University of Jerusalem, School of Library, Archive and Information Studies, http://sites.hiiji.ac.il/slais/ 13 P. Pirsko, "Archival Education and Training From Ground Zero: the Estonian Experience", izlaganje održano na konferenciji Sekcije za obrazovanje i stručno usavršavanje Međunarodnog arhivskog vije­ća i Arhivske škole u Marburgu (Marburg, 25-26. rujna 2001). Rukopis. 14 H. Bastien, "La formation du personnel des archives françaises", Arhivski vjesnik, 40(1997), 77-82; B. Delmas, "L'École des Chartes et l'enseignement de l'archivistique", Wissenschaftliche Archivarsaus­bildung in Europa (ur. W.A. Eckhardt), Marburg 1989, 7-13. 15 Thomassen, "A small country 99 i dalje. 36

Next

/
Thumbnails
Contents