ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 22

J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 11-32 me vlasništvu, pa je potrebno, možda i na tržišnim osnovama, osnivati takve arhive za određena područja. Arhivi političkih stranaka, bilo da svaka stranka osnuje svoj vlastiti arhiv ili da se osnuje središnji arhiv za više političkih stranaka i nevladinih organizacija. Arhivi znanstvenih ustanova. Primjerice, Institut Ruder Bošković nema svoga arhiva na temelju kojega bismo mogli pratiti razvoj znanosti (osim preko objavlje­nih radova). Instituti u SAD-u imaju svoje arhive i uređeni sustav preuzimanja, vrednovanja i korištenja zapisa značajnih za povijest znanosti i čine važan segment sustava znanstvenih informacija. Arhivi za pojedine medije, kao što su Hrvatski audiovizualni arhiv, Arhiv HRTV, Arhivi izdavačkih kuća: Književni arhivi, primjerice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Arhivi književnika se danas čuvaju na vrlo različitim mjestima (HAZU, državni arhivi, NSK). Zbog osobitoga značenja posebnu pozornost treba posvećivati brizi za crkvene arhive te stvarati uvjete i pretpostavke za zaštitu izuzetno vrijednoga arhivskoga gradiva što se čuva u crkvenim institucijama. 6. TVARNA ZAŠTITA ARHIVSKOGA GRADIVA: LABORATORIJI ZA RESTAURACIJU I KONZERVACIJU TE LABORATORIJI ZA MIKROGRAFIJU Jedna od značajnih funkcija arhiva je tvarna zaštita arhivskoga gradiva koja se provodi mjerama preventivne zaštite, konzervacije i zaštitnoga mikrofilmiranja. Služba konzervacije i restauracije djeluje pri Hrvatskome državnom arhivu gdje je osnovan Središnji laboratorij za restauraciju i konzervaciju. Radionice za konzervaciju i restauraciju postoje u Pazinu, Zadru i Splitu. Dalji razvoj ovisit će o opredjeljenju da li restauratorsku djelatnost dalje razvi­jati unutar arhiva ili se osloniti na tržišna načela i privatizirati tu djelatnost. Dosa­dašnje iskustvo više govori u prilog tomu daje potrebno dalje razvijati Središnji la­boratorij s eventualnom uspostavom mreža radionica (Slavonija - Dalmacija ­Istra). Središnji laboratorij za restauraciju i konzervaciju ima ulogu istraživačkoga centra i osposobljen je za najsloženije restauratorske zahvate. Ostale radionice bi u takvoj organizaciji provodile manje zahvate. Na razini države moguće je usmjeriti razvoj tako da se osnuje zajednički Zavod/institut za restauraciju nosača zapisa za bibliotečnu i arhivsku djelatnost. On bi mogao obavljati istraživanja na području zaštite nosača zapisa. 22

Next

/
Thumbnails
Contents