ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 23

J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 11-32 Središnji laboratorij za reprografiju i fotografiju. Ranije je bilo pokušaja da se osnuju laboratoriji za mikrografiju u različitim arhivima (Varaždin, Slavonski Brod, Karlovac, Rijeka, Pazin, Zadar, Dubrovnik). Nakon gotovo 30-godišnjeg rada tih laboratorija pokazalo se da su njihovi rezultati veoma slabi te je većina tih laboratorija, zbog neučinkovitosti, praktički ukinuta. Rezulat te analize pokazao je da jedino dobro organizirani laboratoriji s timom stručnjaka tehničara i uz dobru organizaciju daju dobre rezultate. Središnji laboratorij pri HDA je dao izvanredne rezultate i proveo nekoliko projekata, među kojima je sustavno snimanje matičnih knjiga RH. Svojom opremom, stručnošću i rezultatima rada spada među bolje laboratorije u Europi. Središnji laboratorij razvio je četiri područja rada: a) sigurnosno i zaštitno mikrofilmiranje, b) digitalizacija i c) fotografski laboratorij. Polazeći od tih postavki, u daljnjoj strategiji sigurnosnoga mikrofilmiranja potrebno je raditi na razvoju Središnjega laboratorija koji bi preuzeo najvažnije projekte sigurnosnog i zaštitnog mikrofilmiranja za Republiku Hrvatsku i u tu svrhu nužno je: - nabaviti opremu za skeniranje za potrebe istraživača, čime će se proces izrade korisničkih kopija pojednostaviti (nije potrebna kemijska obrada mikrofilmova), - sustavno raditi na projektima skeniranja (katastar iz 19. st. i kartografska zbirka), - nastaviti s istraživanjem i usavršavanjem sustava reprografije tako da se u sigurnosne svrhe primjenjuje mikrofilmiranje, a za korištenje skeniranje mikrofilmova (hibridni sustav), - prikupiti u Hrvatski državni arhiv master kopije svega snimljenoga arhivskoga gradiva u Republici Hrvatskoj; mikrofilmiranj em ili sustavom on Une omogućiti da svi područni državni arhivi dobiju arhivsko gradivo potrebno za istraživanje i kao nadopunu arhivskih fondova odnosnoga arhiva, - tehnički opremiti, zaposliti potrebne tehničare i financirati rad laboratorija u područnim državnim arhivima (Zadar, Pazin, Dubrovnik), - stvoriti jedinstveno sigurno spremište za mikrofilmove (master kopija) i digitalne zapise za sve arhive, ali po mogućnosti i za ostale ustanove u kulturi (biblioteke, muzeje). 7. ARHIVI I LEGISLATIVA Arhivski zakon je donesen 1997. godine i u regulativi stručnih pitanja on preuzima dostignuća europskoga arhivskoga zakonodavstva, nastavljajući na dosadašnjoj praksi razvoja arhivske službe na području Hrvatske. U tom pogledu više od zapadnih zakonodavstava donosi odredbe o privatnim arhivima, polazeći od pretpostavke daje "arhivsko gradivo zaštićeno" bez obzira u čijem je vlasništvu ili posjedu. 23