ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 21

J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arn. vjesn., god. 44 (2001), str. 11-32 Potrebno je još jednom preispitati opravdanost postojećeg ustroja mreže područnih državnih arhiva. On se temelji na činjenici daje Zakonom iz 1997. godine svo arhivsko gradivo nastalo do 1990. proglašeno "državnim vlasništvom", pa su državni arhivi nadležni za njegovu zaštitu, obradu i porabu. Uz to državni arhivi preuzimaju arhivsko gradivo koje ima državni značaj (ustanove MUP-a, sudstvo, državne institucije). Budući da Zakon određuje da gradovi u kojima je sjedište arhiva osiguravaju prostor, ne bi se smjelo dopustiti da osiguranje prostora za arhivsko gradivo u državnome vlasništvu ne bude riješeno. Ovo pitanje traži preispitivanje postojeće zakonske regulative i poduzimanje konkretnih mjera da se što prije riješi prostor za arhive (posebno u Sisku, Varaždinu te u sabirnim centrima u Požegi i Šibeniku). Potrebno je odrediti vlasničke odnose, nadležnosti i obveze države i jedinica lokalne samouprave u osiguranju prostora. 5. PROBLEM MREŽE ARHIVSKIH USTANOVA Postojeće zakonodavstvo omogućava stvaranje različitih arhiva: državnih arhiva, arhiva jedinica lokalne samouprave i uprave, specijaliziranih i privatnih arhiva koje mogu osnivati domaće pravne i fizičke osobe (čl. 49 Zakona). U Hrvatskoj je već 1963. godine utvrđena mreža arhivskih ustanova s područjima njihove djelatnosti: Središnji državni arhiv u Zagrebu te regionalni arhivi: Bjelovar, Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pazin, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb (NN 28/1963). Godine 1999. osnovan je i arhiv u Gospiću. Danas uz središnji državni arhiv (HDA) postoji i 13 državnih arhiva koji djeluju na području RH. Mišljenja smo daje potrebno mrežu državnih arhiva uskladiti s upravnom podjelom Republike Hrvatske. Konkretno, bilo bi neophodno u većini županijskih središta osnovati arhive. Posebno smatramo potrebnim da se arhivi osnuju u Križevcima, Požegi i Šibeniku. I povijesni i upravni značaj tih gradova traže da se oni u potpunosti uključe u mrežu državnih arhiva. Mreža državnih arhiva pokriva i djelatnosti lokalne samouprave i uprave, pa ne postoje ni stručni ni financijski razlozi za osnivanje županijskih ili gradskih arhiva. Međutim, uz mrežu državnih arhiva potrebno je poticati i osnivanje tzv. specijaliziranih arhiva, kao što su: Arhivi sveučilišta. Primjerice, Zagreb kao sveučilišno središte je među rijetkim europskim gradovima čije sveučilište nema vlastiti arhiv, a čije osnivanje zahtijeva i autonomija sveučilišta. Gospodarski arhivi, koji bi prikupljali gradivo privatnih poduzeća, banaka i trgovačkih društava, zahtjev su i promjene vlasničkih odnosa. Ti arhivi su u privatno21