ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 92

M. Dörr - H. Weber, Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite arhivskih fondova?, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 91-107 logije te nezadovoljavajući rezultati u kvaliteti izrađenih digitalnih snimaka. Velika je prednost digitalizacije u brzini pretraživanja i pristupu gradivu na fizič<->koj udaljenosti korisnika. Ključne riječi: mikrofilmiranje, digitalna obrada, zaštita gradiva, arhivski fondovi Desetljećima se već javna financijska sredstva ulažu u mikrofilmiranje novina, knjiga, rukopisa i arhivalija, radi njihove zaštite od endogenog raspadanja papira i ostalih mogućih oštećenja. Korisnicima su na raspolaganju duplikati mikrofilmova. Radna skupina Njemačke udruge za naučna istraživanja i ministri kulture naglašavaju važnost mikrofilmiranja ugroženih originala. Brzi razvoj informacijske tehnologije i sve veći uspjesi na području slikovnog prijenosa dokumenata otvaraju nove mogućnosti primjene. Internet i bliska perspektiva virtualne digitalne biblioteke, koja bi za sve buduće korisnike značila pristupačnost dokumenata jednake kvalitete, sastavni su dio koncepcije programa za zaštitu arhivskoga gradiva. Pododbor Njemačke udruge za naučna istraživanja, nadležan za pitanja zaštite gradiva arhivskih fondova, potaknuo je u proljeće 1995. raspravu o prednostima i nedostacima digitalne obrade mikrofilmova. U studenome 1995. oformljena je radna skupina koja je trebala istražiti mogućnosti i granice novih tehnika. U radu skupine pod predsjedanjem dr. Hartmuta Webera (Landesarchivdirektion Baden-Württemberg, Stuttgart), sudjelovali su arhivisti, knjižničari i informatičari: prof. dr. Hans Bohrmann (Institut für Zeitungsforschung, Dortmund), Werner Clausnitzer (MS-Mikrofilm Optical Disc GmbH, Wuppertal), dr. Marianne Dorr (Bayerische Staatsbibliothek, München), Martin Fock-Althaus (SRZ Satz-Rechen-Zentrum, Berlin), dipl. ing. Hartmut Haux (Zeutschel GmbH, Tübingen), Leo Otte (Classen-Papertronics KG-Convertronics, Essen), dr. Hartmut Storp (Dr. Storp Consulting, Ahrensburg). Težište su istraživanja bile tehničke mogućnosti digitalne obrade mikrofilmova te kompatibilnost između mikrooblika i digitalne konverzije. Obavljeno je mikrofilmiranje i digitalna obrada na standardiziranim materijalima, nakon čega je provedeno vrednovanje rezultata testova. Na temelju vrednovanih rezultata radna je skupina odredila ne samo najmanje zahtjeve u odnosu na razinu kvalitete mikrofilmova (materijal, kvaliteta slike, ustrojstvo mikrofilma), potrebne za vrsnu digitalnu obradu, nego i osnovne preporuke na području kvalitetne reprodukcije slovnih oznaka u procesu digitalizacije s osloncem na Qualiti Index (QI) koji se primjenjuje i kao standard u mikrofilmiranju. Radna skupina bavila se i pitanjima nadzora kvalitete i sigurnosti u razmjeni podataka te pitanjima programske i tehničke opreme na 92