ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 93
M. Dörr - H. Weber, Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite arhivskih fondova?, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 91-107 području digitalne obrade podataka. U svakoj fazi istraživanja uzimala se u obzir i ekonomičnost radnog postupka. Tehnološko zastarijevanje koje proizlazi iz prirode elektroničkih medija i uređaja koji su potrebni da bi ih se čitalo, podrazumijeva značajne troškove. Radi se o redovitom kopiranju elektroničkih zapisa kako bi se osigurala migracija iz starih tehnologija u nove. Rezultati istraživanja njemačke radne skupine pokazali su da mikrofilm radi svoje kvalitete i uspjeha u zaštiti podataka i nadalje ima prioritetno značenje u odnosu na druge medije za zaštitu i pohranu podataka. Digitalna obrada podataka bi se prema tim postavkama primjenjivala u obradi posebno često traženih arhivskih fondova, s obzirom na njene mogućnosti prevazilaženja prostornih ograničenja, pri čemu bi kvaliteta ponude ovisila o namjeni. Samo u iznimnim je slučajevima neposredna digitalna obrada ostvarila zadovoljavajući rezultat. Zaključno izvješće pod radnim naslovom "Digitalna obrada ugroženog gradiva arhivskih fondova i knjižnica" završeno je u ljeto 1996. uz podršku svih sudionika radne skupine. Izvješće odražava stupanj razvoja digitalne informacijske tehnologije i sadrži tehničke i organizacijske smjernice za projekte mikrofilmiranja te digitalne konverzije, posebno u odnosu na javna (državna) ulaganja. Radna je skupina svjesna činjenice da su ponuđeni tehnološki koncepti i rješenja podložni stalnoj i sve bržoj promjeni, ali krenula je od pretpostavke da ovdje naznačeni problemi digitalne obrade podataka mogu samo olakšati organizaciju sličnih projekata u budućnosti. Digitalna obrada ugroženog gradiva arhivskih fondova i knjižnica 1. Mikrofilmiranje ili digitalna obrada oštećenih knjiga i arhivalija Konverzija oštećenih ili ugroženih knjiga i arhivalija je djelotvorna i ekonomična mjera zaštite. Prijenos informacija na dugovječne nosače može za razliku od konzerviranja ili restauracije originala, osigurati veću dostupnost dokumenata. Kod slikovnog prijenosa (konverzije) podataka na dopunske medije potrebno je koristiti sustave koji jamče najkvalitetniju reprodukciju, dugotrajnu i raspoloživost rezultata konverzije te ekonomičnost postupka. Danas te zahtjeve najbolje ispunjavaju mikrofilmovi. Njihova prednost sastoji se u tome, da tehnika mikrofilmiranja više neće biti podložna velikim promjenama. Analogno pohranjeni podaci neposredno su pristupačni i ekonomični. Mogu se primijeniti i u elektroničkoj obradi podataka te npr. skenirati. Mikrofilm je iznimno prilagodljiv medij i sigurno će imati važnu ulogu i u budućnosti koja nam sa sigurnošću donosi kvalitetniju reprodukciju i veću ekonomičnost digitalnih sustava. Iz tih razloga, preporučljivo je kao i do sada, oštećeno gradivo digitalno obraditi na bazi mikrofilmova, a ne originalnih predložaka. Ovaj put je ekonomičniji čak i u slučaju kada se radi o pripremi digitalno obrađenih fondova za nove mogućnosti 93
