ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 69
D. Eržišnik, Informatizacija i uredsko poslovanje - povijesni pregled i perspektive, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 67-76 u tumačenju njegove funkcije. U sklopu uredskih poslova, to je službena evidencija, a kao informacijski sustav, to je pretraživanje. U toj osnovnoj, kriju se zatim i druge bitne razlike između administrativnih, arhivskih i informacijskih gledišta. One su posebno vidljive i kod donošenja propisa, gdje jednostrana tumačenja - naprimjer informacijska - u posljednje vrijeme dobivaju prednost. Razlike se posebno odnose na ulogu i koncepciju klasifikacije, a što je od izuzetnog značaja i s arhivskog gledišta. U slučaju tc uloge, to je dilema da li se ona odnosi samo na pretraživanje ili u isto vrijeme i na vrednovanje. U pitanju koncepcije, svodi se na pitanje o prednosti jedinstvenih ili parcijalnih planova. Naprimjer, klasifikacijska oznaka ne služi samo za pretraživanje, nego jednako tako i za vrednovanje. S druge strane, kada se radi o planovima, pitanje glasi, da li prednost dati jedinstvenim planovima - za sva tijela - ili djelomičnim, posebno za općine, posebno za županije i posebno za državna tijela. U biti, dilema da li se radi o dvojnim ili trojnim ciljevima, zapravo je umjetna. Po prirodi stvari, osnovni ciljevi morali bi biti administrativni. S druge strane, informacijski bi ciljevi morali biti u funkciji administrativnih, jer općenito je poznato da su informacijski sustavi u funkciji nekih drugih i viših 1 . Isto tako jasno je daje i pretraživanje u funkciji administracije. S treće strane, poznato je također da su i arhivski ciljevi samo nastavak administrativnih. Zbog toga, kada se inzistira na različitim ciljevima, radi se jednostavno samo o pretjerivanju. Svodi se na prenaglašavanje jedne, druge ili treće strane, ali u pitanju nisu različiti ciljevi, nego različiti pristupi. Što se tiče naziva uredsko poslovanje, očigledno je da ni on ne samo da nije najbolje izabran, nego i stvara dodatne nedoumice. Naime, ijedno i drugo su poslovi, dok se jasna podjela ne vidi. Zbog toga je kao izraz prihvaćen jedino kao terminus tehnicus. U starijoj hrvatskoj tradiciji, umjesto tog naziva spominje se uredski red, ali zbog svoje širine ni on ne može zadovoljiti. Inače, u najnovije vrijeme spominje se i spisovodstvo, ali kao izraz još nije dovoljno prihvaćen. Boljim u tom pogledu može se smatrati jedino engleski naziv records management, koji ne govori niti o poslovima niti o poslovanju, nego jednostavno o menadžmentu za dokumente ili ukratko o njihovoj organizaciji. Zapravo, to je i bit i sadržaj tih poslova. S jedne strane, radi se samo o dokumentima, onakvima kakvi jesu nakon sadržajne obrade, a s druge, samo o njihovoj organizaciji. Zbog toga i prijevod tog 1 Slavko Dobrenić, Projektiranje informacijskih sistema, Varaždin 1983. 69
