ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 70

D. Eržišnik, Informatizacija i uredsko poslovanje - povijesni pregled i perspektive, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 67-76 izraza u smislu upravljanja tim dokumentima, kako se obično ili ponekad prevodi, ne samo da ne odražava tu bit, nego uopće i nije jasan. Upravo radi te jasnoće i nastavaka što se odnose na informatizaciju, u sažetku za taj dio trebalo bi dodati još nešto. Uredski poslovi dijele se na dva dijela, sadržajnu obradu kao osnovni i uredsko poslovanje, kao pomoćni dio. Budući daje informatizacija najprije uvedena u sadržajni dio, u kronološkom pregledu on ima i prednost. 2. Informatizacija u sadržajnoj obradi Prema tome, kako se vidi, informatizacija je najprije uvedena u one uredske poslove koji se ne smatraju poslovanjem, što znači u sadržajni dio ili dio obrade. Isto tako ni u tom dijelu nije uvedena odjednom i u sve poslove. Uvedena je u poslove što se smatraju posebnom vrstom i koji imaju poseban karakter. Prve takve obrade, ako se takvima uopće i mogu smatrati, obavljene su po principima bušenih kartica. Obavljene su u statističkoj službi, a obrade su izvršene u vezi s popisima stanovništva iz 1953. i 1961. godine. Obrađeni podaci na klasičan način preneseni su zatim u sumarne preglede, dok kartice, osim u fragmentima, nisu sačuvane. Prva obrada na elektronskim medijima obavljena je na osnovi podataka iz popisa stanovništva 1971. godine. Nakon toga ponovljena je i u vezi sa sljedećim popisom iz 1981. godine, a na isti način su u međuvremenu obrađeni i podaci iz popisa industrije. Nakon statistike, u informatizaciju prve ulaze centralne državne banke. Najprije bivša SDK (današnji ZAP), a zatim i Narodna banka. Nešto kasnije tome se priključuju i tijela kontrole prihoda, današnja porezna uprava, a onda i službe unutarnjih poslova. Vrijeme njihova uključivanja je početak 1980-ih godina. Ono što je karakteristično za tu informatizaciju, to je zaključak da se radi o obradama masovnih podataka, dakle takvih gdje bi klasičan rad bio u isto vrijeme i preopsežan i predugotrajan, a time i preskup. Osim toga, za dalje i naknadne kombinacije, koje su u statistici praktično neiscrpne, ni rezultati takve klasične obrade više nisu mogli zadovoljavati (naprimjer za izradu naknadnih usporedbi više provedenih popisa). Drugo, što je također bitno za tu prvu informatizaciju, to je obrada u velikim centrima, opremljenim značajnim kapacitetima, kakav je u to vrijeme bilo tzv. SRCE. Bazirani su uglavnom na IBM-ovoj tehnici, a podaci se čuvaju na diskovima, magnetskim trakama i kasetama. Treća značajka ove informatizacije, to je općenito pionirska uloga statističke službe. Njezina uloga u tom pogledu, stoje također važno naglasiti, nije značajna sa70