ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 334
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 fikacije, utvrđeno je što se sve u arhivu nalazi. Radi se o arhivskom gradivu zagrebačke Besede od kraja I. svjetskog rata do 1938, zagrebačke Čehoslovačke obeci do 1938, zatim današnje Češke besede Zagreb (koja je nastala spajanjem dvaju navedenih društava), od 1938. do današnjih dana. Tu je i arhiv bivše čehoslovačke dopunske škole u Zagrebu, dio arhiva Čehoslovačkog saveza prije II. svjetskog rata te arhiv Matice školske. A kako je u Splitu nedavno otkriven arhiv Čehoslovačke besede koja je davno prestala s radom, u interesu ju zagrebačke Besede da i on bude u Zagrebu, kako bi se spriječilo njegovo uništavanje. Navodno je upravo arhivsko gradivo Češke besede Zagreb od 1874, kada je društvo osnovano, do početka I. svjetskog rata, zaplijenila policija i nikada ga društvu nije vratila. Kako se u slučaju Češke besede Zagreb radi o opsežnom arhivskom gradivu, autor smatra da, laicima kao stoje on, u njegovoj obradi trebaju stručne smjernice kako ga klasificirati i vrednovati. Zato je u tom pogledu i najmanja pomoć SDA iz Praga Češkoj besedi Zagreb itekako dobrodošla. Tatjana Ružić Hartmut Weber, Gerald Maier (urednici), DIGITALE ARCHIVE UND BIBLIOTHEKEN, Kohlhammer, Stuttgart - Berlin - Köln 2000. "Digitalni arhivi i knjižnice" urednika Hartmuta Webera i Geralda Maiera, zbornik je radova nastalih unutar projekta "Nove mogućnosti i kvalitete dostupnosti digitalnim konvertiranim oblicima ugroženih knjiga i arhivskog gradiva" (Neue Möglichkeiten und Qualitäten der Zugänglichkeit zu digitalen Konversionsformen gefährdeter Bücher und Archivalien). Rad ovog projekta temelji se na rezultatima projekta "Digitalizacija", čije je zaključno izvješće objavljeno u ovom svesku (članak M. Dörr i H. Webera "Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite gradiva arhivskih fondova?"). Te je rezultate novim projektom trebalo razraditi i konkretizirati. Cilj projekta bio je razvoj racionalnih metoda i tehničkih postupaka za objavljivanje digitaliziranog arhivskog i knjižničnog gradiva na Internem, pri čemu je osobita pozornost dana sljedećim elementima: kvaliteti reprodukcije koja odgovara potrebama; odgovarajućoj prezentaciji; potrebama korisnika; tehničkoj realizaciji i ekonomičnosti; dugoročnoj upotrebljivosti. U realizaciji projekta istaknuta su pitanja usporedbe rezultata digitalizacije originala i mikrofilma, istraživanja digitalizacije mikrofilma (koje je uključivalo pitanje naknadne obrade digitalnih slika i primjenu raznih formata i postupaka komprimiranja radi prezentacije), iskušavanja automatskog prepoznavanja teksta (OCR) kod digitalizacije, razvoja prezentacijskih modela i razrade koncepata za dugoročnu dostupnost digitalno konvertiranih oblika s ispitivanjem postupka COM (Computer Output on Microfilm). Rezultati projekta potvr334