ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 335

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn, god. 43 (2000), str. 281-336 dili su polaznu hipotezu, da digitalni konvertirani oblici raznovrsnog arhivskog i knjižničnog gradiva omogućuju atraktivan pristup ugroženim predmetima i da uz potrebne informacije o kontekstu predstavljaju vrijedni nadomjestak za korištenje ugroženih originala. Tekst zbornika podijeljen je u pet tema. Prvi dio bavi se "stručnim konceptima za digitalne arhive i knjižnice". Članak Sönkc Lorenz, "Zahtjevi povijesnog istraživanja prema digitalnom radnom mjestu", promatra pitanje digitalizacije iz perspektive povjesničara i naglašava važnost usklađivanja takvih projekata s potrebama. Angelika Menne-Haritz u članku "Digitalna čitaonica, virtualna spremišta i online inventari. Utjecaj digitalizacije na arhivističke stručne zadatke", prikazuje mogućnosti nove ponude informacija korisnicima. Carol Mandel u članku "Prijelaz u integraciju. Uključivanje digitalne knjižnice u sveučilišnu knjižnicu", objašnjava integraciju i mjesto digitalnih dokumenata na primjeru velike američke sveučilišne knjižnice. Prilog Hennanna Leskiena, "Utjecaj digitalnih medija na djelatnost knjižničara" upotpunjava prvu temu. Drugi dio zbornika bavi se "strategijama i suradnjom pri digitalizaciji arhivskog i knjižničnog gradiva". Prilozi ovog dijela uglavnom se bave oblicima i mogućnostima međunarodne suradnje arhiva i knjižnica na području digitalizacije. Prvi je u tom dijelu članak Jürgena Bunzela, "Podijeljena znanstvena knjižnica kao zahtjev Njemačke istraživačke zajednice". Članak Deanne B. Marcum, "Council on Library and Information Resources" (Vizija i budućnost) predstavlja nastanak, područje rađa i ciljeve navedene ustanove, koja u SAD koordinira aktivnosti na području digitalnih knjižnica. Prilog Johna Haegera "Bolji pristup primarnim izvorima 1983-1998." govori o integraciji arhivskih i knjižničnih inventara u zajedničkom korisničkom sučelju. Elmar Mittler u članku "Collaboratories" (Na putu prema novim oblicima tehnički podržane suradnje), ispituje mogućnosti suradnje istraživača i knjižnica u SAD i Njemačkoj. Treći dio zbornika posvećenje "organizaciji i tehnici digitalizacije arhivskog i knjižničkog gradiva", a počinje člankom Marianne Dörr "Planiranje i provođenje projekata digitalizacije", nastalim na temelju iskustava Minhenskog centra za digitalizaciju. Prilog Petera Exnera "Mikrofilmiranje i digitalizacija arhivskog i knjižničkog gradiva" prikazuje iskustva i rezultate tog dijela projekta. U članku Geralda Maiera, "Kvaliteta, obrada i prezentacija digitalnih slika" prikazane su metode osiguranja kvalitete i naknadne obrade slika, kao i upotreba prikladnih formata za prezentaciju digitalnih slika na Internetu. Daljnje informacije o istom problemu pruža sljedeći članak istoga autora "Colormanagement" (Upravljanje bojom pri digitalizaciji arhivskog gradiva u boji. Temelji, pozadina i perspektiva). Slijede članci Thomasa Frickea i Geralda Maiera, "Automatsko prepoznavanje teksta kod digitali335