ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 240

Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 arhivskom tradicijom dužom od 3.000 godina, a Kina već preko 1.000 godina ima arhivsku mrežu, kao i striktna i sustavna pravila i odredbe arhivskog upravljanja. Referat daje pregled postupaka i dostignuća arhivske znanosti u Aziji s historiograf­skog stajališta. Data je povijest arhivskog rada u Kini do 1980-ih godina i utjecaj ko­ji je taj rad imao na susjedne zemlje. Ana Maria de Almeida Camargo, profesorica na Sveučilištu Säo Paulo, Brazil, imala je rad na temu Prema modelu obrazovanja. Arhivistika nije jedina znanost ko­ja na pragu 3. milenija preispituje samu sebe. Niti je jedina u potrazi za organizacij­skim, obrazovnim i nastavnim planovima, s pomoću kojih treba izaći na kraj s veli­kim promjenama koje karakteriziraju suvremeni svijet. Brzina i kompleksnost promjena, koje ne ostavljaju vremena za njihovo prihvaćanje, utječe jednako na sva područja i oscilira između zahtjeva za sporazumom i univerzalnošću sjedne strane, te obilježavanjem granica i identiteta s druge strane. Arhivska je znanost na naročito težak način osjetila utjecaj tih promjena. Iako se svi slažu daje arhivistika autonom­na znanost, mišljenja se razlikuju u pitanju povezivanja ili nepovezivanja arhivistike s drugim znanostima. Razlike postoje i glede strategija profesionalizacije. Uz aka­demsko obrazovanje postoji i ono drugo, vezano uz trajno obrazovanje arhivista, ko­je diktiraju praktični i neposredni zahtjevi posla. Nastavni programi na studijima se razlikuju. Pretpostavka je svakog nastavnog programa razvoj specifičnih sposobno­sti potrebnih za profesionalni rad, formiranje kritičkog duha, ovladavanje bitnim elementima prakse. Cilj je da svaka od navedenih stvari bude na uravnotežen način prisutna u obuci arhivista. Leopold Kammerhoffer, arhivist Austrijskog državnog arhiva, Beč, govorio je o Novim domenama, drugim arhivima. Digitalno doba, koje je utjecalo na svakoga i sve, dovelo je do ogromnog viška informacija. Postoje radikalne razlike između di­gitalnih i tradicionalnih arhivskih dokumenata. Digitalizacija dokumenata, koja uk­ljučuje transformaciju riječi i slika u kombinaciju Oil, znači da sadržaj ili poruka koji se prenose, nisu više trajno vezani uz specifični fizički medij, kao što su papir, pergamena, vrpca, film i si. Danas su globalni trendovi, djelovanje pojedinaca i lo­kalni stilovi života usko povezani. To rezultira centralizacijom (logike procesa), de­centralizacijom (funkcija i aplikacija procesa), globalizacijom, razbijanjem barijera vremena i prostora, te uklanjanjem zahtjeva geografske bliskosti kao preduvjeta za prijateljstvo, suradnju, igru i susjedstvo. Organizacijski modeli administracije i proizvodnje su, zbog povećane fleksibilnosti i mobilnosti, dovedeni u pitanje. Po­većana dostupnost informacija dovodi do radikalnijih oblika demokratizacije. Rac­ionalizacija i automatizacija rutinskih poslova omogućava administraciji/vladama da transformiraju radne procese i krenu k "elektroničkim vladama " (otvorenim vla­dama). Stabilnost administrativne hijerarhije zamijenjena je dinamičnim operativ­nim procesima, kojima je u osnovi tehnologija koja se brzo mijenja. Uporaba Inter­240

Next

/
Thumbnails
Contents