ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 235

IZVJEŠĆA 14. međunarodni arhivistički kongres, Arhivi novog milenija u informatičkom društvu Sevilla, Španjolska, 21. do 26. rujna 2000. Međunarodno arhivističko vijeće i Ministarstvo obrazovanja i kulture Republike Španjolske organizirali su u Sevilli od 21. do 26. rujna ove godine 14. međunarodni arhivistički kongres Arhivi novog milenija u informatičkom društvu. Kongresu je prisustvovalo preko 3.000 sudionika iz 150 zemalja svijeta. Sudionici iz hrvatskih arhivskih institucija bili su: dr. Josip Kolanović, Hrvatski državni arhiv, Goran Crnković, Državni arhiv u Rijeci, Živana Heđbeli, Hrvatski državni arhiv, Boris Zakošek, Hrvatsko arhivističko društvo i Snježana Zgorelec, Hrvatsko arhivističko društvo. Od 18. do 20. rujna održanje predkongresni seminar posvećen temi "Izazovi dostupnosti informacija". Predavači seminara bili su ravnatelji, arhivisti i profesori iz Španjolske, Meksika, Urugvaja i Portugala. Sam rad kogresa odvijao se na plenarnim i paralelnim sjednicama, agorama, generalnoj skupštini te sastancima komiteta i radnih grupa MAV-a. Kongres je 21. rujna svečano otvorio španjolski kralj Juan Carlos. Osim svečanog otvorenja, prvi dan rada kongresa bio je posvećen registraciji sudionika te sastancima raznih tijela Međunarodnog arhivskog vijeća. Prva plenarna sjednica, održana 22. rujna, bila je posvećena Upravljanju i uporabi elektroničkih zapisa u kontekstu globalizacije. Prvi predavač, s istoimenim referatom, bila je Magdalena Canellas Anoz, ravnateljica Generalnog arhiva Indija iz Seville. U radu se govori kako je nagli razvoj informatičke tehnologije jedan od najvidljivijih simbola svijeta koji se vrlo brzo mijenja. Istodobno postoji široki niz elektroničkih zapisa starijih, inkompatibilnih formata i novi, kompleksni multimedijalni objekti. Stoga je standardiziranje sustava i aplikacija vitalno za stvaranje i čuvanje elektroničkih zapisa. Elektronički zapisi su oni koji se obrađuju, pretražuju ili kojima se upravlja s pomoću računalnih sustava. Oni se razlikuju od tradicionalnih na više načina: uporaba simbola, veza između sadržaja i nosača, značajke fizičke i logičke strukture, metapodaci, identifikacija i zaštita zapisa. Nove tehnologije donijele su promjene i u ulozi i djelatnosti arhivista - arhivisti moraju razumjeti da treba doći do radikalne promjene u njihovim djelatnostima, obuci, stručnosti. Ukoliko do takve promjene ne dođe, arhivska struka će s vremenom postati beznačajna, a arhivi samo puki muzeji informatičkih artefakata. Uloga koju arhivisti trebaju igrati u životnom ciklusu elektroničkih zapisa može se definirati kao niz aktivnosti potrebnih za identifikaciju, pohranu i zaštitu zapisa, uz osiguranje dostupnosti i razumljivosti zapisa. To se može postići usvajanjem proaktivnog pristupa u svim fazama životnog ciklusa zapisa: oblikovanju, stvaranju, zaštiti i dostupnosti zapisa. Arhivisti se tre235