ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 216

M. Lučić, Hrvatski nacionalni identitet: propitkivanje znaka ili pogled u historijsku semiotiku, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 213-217 simbolu hrvatskoga identiteta nosi isključivo plemićki, kasnije honoratsko-građanski sloj - politički narod. S uključivanjem, pak, širih pučkih slojeva u politički život (istom nakon I. svjetskog rata hrvatski nacionalni pokret dobit će masovno obilježje) i šahovnica će se upiti u cjelinu hrvatskoga nacionalnoga bića. I makar joj, zajedno sa zastavom, bilo oduzeto pravo isticanja kao državnoga simbola u sastavu Kraljevine Jugoslavije, makar je na izvjestan način kompromitirala Nezavisna Država Hrvatska 1941-1945, pridodavši joj na zastavi ideološki/stranački simbol (slovo U), makar njezina uporaba u socijalističkoj Jugoslaviji povlačila represivne mjere - šahovnica je preživjela. Bila je i ostala simbolom hrvatske političke individualnosti i nacionalnoga identiteta, simbolom u kojem će se i danas Hrvati prepoznati. Pokušaj determiniran]a mjesta najreprezentativnijega heraldičkoga znaka u hrvatskoj povijesti i suvremenosti nalaže, međutim, i propitkivanje šahovnice kroz danas aktualne sintagme poput nacionalnoga folklora, rituala, stereotipa i slično. Svega toga, dakako, u nas ima. Imamo možda i previše nacionalnih mitova, možda se i odveć upiremo u svoju starinu i uopće u prošlost, u tradiciju, u patrijarhalne i katoličke vrijednosti kao nešto nama imanentno. Možda ponekad doista izgledamo anakronističkima, ali valja znati da nam se i povijest puno puta događala kasnije. U samostalnoj državi i u novim, promijenjenim političkim prilikama, ipak, mitovi, rituali i stereotipi već zadobivaju neusporedivo suptilnije obrise. No, priča o šahovnici, grbu i zastavi, nije uopće dijelom te priče. Ti su simboli, iako stari, odveć novi i predugo željeni da bi mogli imati samo dekorativno i površno značenje. Tragovi krvi na njima, uostalom, još su topli. Izbor iz novije literature: Marijan Grakalić: Hrvatski grb. Zagreb 1990. Ivo Banac: Grbovi, bilježi identiteta. Zagreb 1991. Franz-Heinz Hye: Zur Geschichte des Staatswappens von Kroatien und zu dessen ältester Darstellung in Innsbruck. Arhivski vjesnik (Zagreb), 36(1993), str. 131-147 Igor Karaman: Heraldika i historiografski mitovi o (proto)nacionalnoj ideologiji u Hrvata. Arhivski vjesnik (Zagreb), 36(1993), str. 149-158 Marija Šercer - Marina Bregovac-Pisk - Jelena Borošak-Marijanović: Znamenja vlasti i časti u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Zagreb 1993. Vlasta Brajković: Grbovi, grbovnice, rodoslovlja. Zagreb 1995. Jelene Borošak-Marijanović: Flags through the centuries. Zagreb 1996. Frano Glavina: Crtice iz povijesti hrvatske heraldike. Grada i prilozi za povijest Dalmacije (Split), 12(1996), str. 846-861 216