ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 62
V. Žumer, Politika akvizicije i kriteriji vrednovanja: profesionalni i politički aspekti, Arh. vjesn., god. 42 (1990), str. 53-77 partije, radničke klase, značaja socijalističke revolucije i njenih vođa u svim sferama života i rada države, društva i pojedinaca. Osim političkih načela vrednovanja gradiva, koja su se primjenjivala na svo državno arhivsko gradivo, moramo spomenuti i činjenicu da su u svim socijalističkim državama osnivani tzv. specijalni arhivi, koji su bili posebno zaduženi za vrednovanje i sakupljanje gradiva Partije i njenih represivnih organa, uključujući tajne službe sigurnosti. U posljednjih deset godina, spomenute su osnove vrednovanja i preuzimanja izložene snažnoj kritici, pa i samokritici, naročito od strane njemačkih arhivista, koji ipak ne poriču značaj drugih profesionalnih osnova, naročito primjerenosti brojnih drugih načela i kriterija vrednovanja." Također, po mom mišljenju, bila bi velika profesionalna šteta ukoliko bi oni bili odbačeni zbog njihovog političkog ili ideološkog sadržaja. Moramo, naravno, imati na umu da su se politička načela vrednovanja uvijek i posvuda pokazala štetnima za objektivnost ili stručnost vrednovanja, kao i za tzv. "formiranje i upotpunjavanje jedinstvenih arhivskih fondova" bivših istočnoevropskih zemalja. Čak i biša SFRJ i njene republike, koje su od 1971. dobile punu nadležnost nad svojim vlastitim arhivskim službama, nisu mogle izbjeći politički utjecaj nakon 1945. godine. Prikupljanje "gradiva od povijesnog značaja" u svim je republikama, uz državne arhive, bilo povjereno specijalnim arhivima, koji su od 1990. godine postupno ukidani i priključivani nacionalnim arhivima. Državni arhivi u SFRJ često su primali političke zahtjeve za osiguranjem arhivskog gradiva što se odnosi na povijest narodnooslobodilačke borbe, narodne revolucije, radničkog samoupravljanja, samoupravnog socijalističkog društvenog sustava itd., ali ti zahtjevi nisu nikad pretičeni u stručna arhivska načela. Ipak, nakon 1968. godine, kada su usvojena Savezna načela o odabiranju arhivskog gradiva iz registraturnog materijala 12 , svi savezni i republički arhivistički propisi (arhivski zakoni i podzakonski akti) 13 preuzeli su politički utvrđena granična razdoblja. Slovenski Naputak o odabiranju arhivskog gradiva iz registraturnog gradiva iz 1970. godine određuje da se: "Gradivo nastalo prije 1848. godine i gradivo nastalo radom organa i organizacija narodnooslogodilačkog pokreta od 1941. do 1945, u cijelosti se smatra arhivskim i ne može biti predmetom izlučivanja". 14 Ovaj je propis bio tipično političke prirode i doslovno nepravedan 11 Bodo Uhl, Der Wandel in der archivischen Bewertungsdiskussion, Der Archivar 43, 1990, sv. 4, str. 529-538; Angelika Mcnne-Haritz, Anforderungen der Bewertungspraxis an die archivischc Theorie, Archivmitteilungen 41, sv. 3/1991, Str. 101-108; Botho Brachman, Theorie, Instrumentarien und Praxis der Bewertung in der ehemaligen DDR und deren kritisches Bedenken, Archivmitteilungen 41, sv. 3/1991, str. 109-114; Herbert Papendicck, Das Territorialprofil-metodischer Ansatz zur Bewertung, Archivmitteilungen 41, sv. 3/1991, Str. 123-125. '2 Arhivi i arhivsko gradivo, Zbirka pravnih propisa 1828- 1997, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1998. 13 Službeni list SFRJ, br. 12/1968. 14 Uradni list SRS, br. 9/1970. 62
