ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 50

J. Ivanović, Arhivska neovisnost - Anketa o položaju arhiva u europskim zemljama, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 43-52 7. Međunarodno zastupanje U tridesetpet zemalja središnja arhivska uprava ima određene odgovornosti u međudržavnim odnosima na području arhivske djelatnosti. U osamnaest je zemalja to u nadležnosti ministarstva pod čijom upravom se nalaze arhivi, dok je u šest zemalja u nadležnosti ministarstva vanjskih poslova. U jedanaest slučajeva odgovornost je podijeljena. U osam zemalja središnja arhivska uprava nije uključena u pregovore kod rješavanja arhivskih sporova, ali vjerojatno više stoga jer nema arhivskih sporova, negoli zbog toga što tu odgovornost ima neka druga vlast. U šest zemalja središnja arhivska uprava nije uključena u pripremu bilateralnih ili multilateralnih ugovora o kulturnoj suradnji. Ovi podaci korespondiraju s podacima o odnosu između arhivskih institucija i drugih nadležnih vladinih tijela. 8. Zaključak Odgovori na upitnik pokazuju da ne postoji ujednačenost u shvaćanju onoga što čini središnju arhivsku upravu i kako pomno njene funkcije trebaju biti definirane. Očito je da su u nekim slučajevima one distribuirane na takav način, da arhivisti ne prepoznaju niti jednu ustanovu ili upravno tijelo kao ono koje je nadležno za upravljanje arhivskom službom u cjelini. Posebno bi trebalo istražiti kako su pojedine funkcije, određene kao one središnje arhivske vlasti, podijeljene među raznim tijelima i ustanovama, kako ih i tko obavlja i gdje su koncentrirane. Da bi se mogao procijeniti utjecaj određenih organizacijskih rješenja, potrebno je analizirati svaki pojedinačni slučaj uzevši u obzir sve kontekstualne faktore. Ova bi analiza bila više kvalitativna nego čisto statistička. Ne mogu se niti izvesti zaključci o tome kako organizacija državne arhivske službe utječe na proces rada u arhivskim ustanovama, budući da nesigurnost u definiranju opće odgovornosti za sustav može uzrokovati značajne praktične probleme. Očito je da u zemljama u "tranziciji" postoji znatno više nesigurnosti negoli u drugim zemljama, te da u njima problem upravljanja državnim arhivskim sustavom zaslužuje posebnu pažnju, zbog praktičnih i političkih razloga. Uspostavljanje središnje arhivske uprave, na primjer, prema ovom upitniku, pridonosi stabilnosti financiranja arhiva. Iako postoji sklonost da se mnoge funkcije središnje arhivske uprave identificiraju u djelokrugu državnih arhiva, treba uzeti u obzir mogućnost daje u nekim slučajevima to pitanje bliske suradnje s drugim nadležnim tijelom, a ne organizacijske povezanosti. Arhivska politika i financije su dva sektora gdje vlada tj. odgovorno ministarstvo ili drugo vladino tijelo, najčešće zadržava pravo odlučivanja, dok su izvršne nadležnosti ostavljene arhivima ili nekom specijaliziranom uredu unutar arhivskog 50