ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 23

M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 17-28 mjesto na stranicama Vjesnika.

31 Tako se u njem piše o organizaciji arhivske službe u Hrvatskoj,

32 o pojedinim fondovima i zbirkama i njihovom sređivanju (županije,

33 vlastelinstva,

34 rukopisne ostavštine

35

), o razgraničenju nadležnosti između arhivskih ustanova,

36 vođenju evidencija u arhivu,

37 evidentiranju arhivskoga gradiva izvan arhiva,

38 o arhivskome zakonodavstvu,

39 obavijesnim pomagalima,

40 preuzimanju registraturnoga gradiva u arhive.

41 Već od sveska 3 Vjesnik gotovo redovito objavljuje članke o materijalnoj zaštiti gradiva, konzerviranju i restauraciji (prilozi 0 vlazi u spremištima, dezinfekciji i dezinsekciji, o štetnom djelovanju sunca i čuvanju zvučnih dokumenata).

42 Sedamdesetih se godina počelo pisati o valorizaciji i kategorizaciji gradiva,

43 o odabiranju i izlučivanju

44 te o vanjskoj službi u Hrvatskoj.

45 1 uvijek aktualan problem prostora za arhivske ustanove našao je mjesto u Vjesniku, na primjeru izgradnje nove zgrade Arhiva Hrvatske,

46 ali i u isticanju potrebe osnivanja registraturnih centara odnosno međuarhiva.

47 Nešto se više o arhivskome zakonodavstvu piše 1970-ih, a općenito vrlo sramežljivo o organizaciji arhivske službe u drugim zemljama

48 ili pojedinim teoretskim ili praktičnim tuđim iskustvi31 Treba istaknuti da se od 1956. počinje ustanovljavati mreža arhivskih ustanova, utemeljuje se republičko zakonodavstvo, profiliraju se novi pogledi na gradivo u nastajanju. Postavljaju se temelji organizirane službe nadzora i brige nad gradivom izvan arhiva. Godine 1959. započinju se sustavno evidentirati registrature u Hrvatskoj, a postupno se izrađuju obavijesna pomagala. Osnivaju se prvi INDOK centri i laboratoriji za sigurnosno snimanje, restauraciju i konzervaciju. Počinje se poticati znanstveni rad u arhivistici i pomoćnim povijesnim znanostima, priprema se gradivo za objavljivanje te potiče izobrazba arhivskih djelatnika. 32 Prvi radna tu temu jest onaj K. Nemetha, 1(1958), str. 393-409. Dalje se u odnosnim bilješkama također navode samo najraniji radovi. 33 I. Meden, 2(1959), str. 471-483. 34 I. Karaman, 2(1959), str. 457-469. 35 I. Beuc, 3(1960), str. 233-278. 36 S. Bačić, 3(1960), str. 415-427. 37 Isti, 6(1963), str. 250-267. 38 Isti, 10(1967), str. 135-139; 16(1973), str. 367-373; 17-18(1974-75), str. 309-313. 39 B. Stulli, 14(1971), str. 289-304. 40 K. Németh, 11-12(1968-69), str. 325-353. 41 S. Bačić, 11-12(1968-69), str. 383-387. 42 T. Puškadija-Ribkin, 3(1960), str. 279-288; 4-5(1961-62), str. 373-396; 6(1963), str. 268-276. 43 B. Stulli, 13(1970), str. 463-487; D. Eržišnik, 21-22(1978-79), str. 397-402. 44 S. Bačić, 15(1972), str. 255-264. 45 Isti, 17-18(1974-75), str. 401-408. 46 B. Stulli, 19-20(1976-77), str. 249-271. 47 S. Bačić, 19-20(1976-77), str. 295-301. 48 J, Barbarie, 26(1983), str. 165-180. 49 B. Stulli, 21-22(1978-79), str. 375-382. 23