ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 24
M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 17-28 Početak 1980-ih donosi bibliografiju radova objavljenih u Arhivskome vjesniku od 1899. do 1979, abecednu, po prezimenu autora, bez kazala. 50 Osamdesete donose čak šest tematskih svezaka: izvore za povijest 1941, pa za povijest 1942. godine, izvore o Titu i kronologiju njegova boravka u gradovima i mjestima Hrvatske, blok o arhivskome gradivu socijalističkoga razdoblja, njegovu preuzimanju, sređivanju, zaštiti i drugim aspektima, radove sa znanstvenoga kolokvija o B. Stulliju te one sa kolokvija posvećenoga Dragovanu Šepiću. Uočljiv je svojevrsni zamah socijalističkih tema i nedostatak stručnih radova iz arhivske teorije i prakse, povijesti institucija i pomoćnih povijesnih znanosti. Izdvajaju se, ipak, prilozi o arhivskome gradivu u nastajanju, 51 o ustroju arhivske službe u Italiji, 52 dokaznoj vrijednosti mikrofilma 53 i upravljanju manjim komunalnim i regionalnim arhivima 54 , te o filmskome fondu Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar". 55 Dakako, ne mogu se svi autori spomenuti, niti se može na sve znatnije priloge u ovoj prigodi ukazati, no brojem se stručnih arhivističkih članaka među suradnicima (kojih je više od 80) ističu S. Bačić, D. Eržišnik, I. Karaman, J. Kolanović, M. Kukuljica, T. Mušnjak, J. Paver, M. Pandžić, M. Rastić, T. Puškadija Ribkin, B. Stulli. Uređivačka je politika snažan zaokret u sadržajnoj koncepciji časopisa učinila na početku 1990-ih i to u pravcu strogog profiliranja časopisa kao stručne arhivističke publikacije, koja je definitivno prepustila objavljivanje izvornoga arhivskoga gradiva drugim izdanjima (novopokrenuti časopis Fontes, npr.), a povijesne članke i rasprave Časopisu za suvremenu povijest, Historijskome zborniku i drugim povijesnim periodicima. Godine 1991. Vjesnik je doživio više mijena: od nove pojavnosti, novoga glavnoga urednika i uredništva, do temeljite promjene u sadržaju. Već prvi svezak u novome ruhu, 34-35 iz 1991-92, uvelike je nadoknadio nedostatak dotadašnjih u broju priloga o povijesti institucija, baveći se poglavito tom problematikom. Od tada do danas Vjesnik najviše prostora (prosječno 70%) posvećuje raspravama i člancima iz arhivistike i njoj srodnih znanosti i to kroz više rubrika: arhivska teorija i praksa, povijest institucija, pomoćne povijesne znanosti te obavijesna pomagala. Pojedini su svesci pratili tematska savjetovanja arhivskih djelatnika, pa je tako, primjerice, godište 39 uglavnom posvećeno opisivanju arhivskoga gradiva, a godište 40 obrazovanju arhivskih djelatnika. 50 Bibliografija Vjesnika historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu iz 1989, primjerice, uspješniji je odnosno korisniji proizvod, no nadati seje da će budućnost Vjesnika u tom smislu biti plodnija. 51 D. Eržišnik, 24(1981), str. 103-109; 25(1982), str. 97-99. 52 Vidi bilješku 48. 53 F. Glavina, 27(1984), str. 147-159. 54 M. Rastić, 27(1984), str. 107-112. 55 V. Majcen, 30(1987), str. 71-88. 24