ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 21
M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 17-28 lom arhivistiku s prethodnih stranica 31. Vjesnikova sveska, po intonaciji i pojedinim sintagmama ujedno bile navještajem nekih novih pogleda? Po ovome mišljenju, svakako jesu. 2.2. Razdoblje 1958-1998. S počecima razvoja organizirane arhivske službe u Hrvatskoj nakon 2. svjetskog rata obnavlja se i arhivsko izdavaštvo. Godine 1949. Državni arhiv u Zadru pokrenuo je, doduše kratkotrajno, izdanje Miscellanea. Državni arhiv u Rijeci 1953. počeo je izdavati Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, koji izlazi i danas. Taj poslijeratni izdavački polet više arhivskih ustanova trebalo je koordinirati, planski ga na razini cijele Hrvatske uskladiti, imajući u vidu i težnje drugih arhiva da imaju svoj stručni časopis. Uz već postojeći Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, koji je trebao nadoknaditi višestoljetnu neistraženost Istre i Rijeke pod tuđinskom vlašću teje intenzivno objavljivao izvorno gradivo za povijest tih krajeva, 1958. ponovno je pokrenut godišnjak Arhivski vjesnik i to kao zajednička edicija hrvatskih arhiva sa sedmeročlanim uredništvom. Uz novo vizualno rješenje korica, od sveska 21-22 iz 1978-79. časopis je, osim užega redakcijskoga odbora od pet članova, dobio (postupno sve brojniji) redakcijski savjet, u čiji su sastav ušli stručnjaci iz cijele Hrvatske, no pretežito iz Zagreba. Dugogodišnja dvojnost redakcijskoga odbora i savjeta dokinuta je od sveska 35-36 iz 1991-92, kada je, uz glavnoga urednika, ustanovljeno jedinstveno peteročlano uredništvo od zaposlenika Hrvatskoga državnog arhiva. Od 1982. rasprave i članci u Arhivskome vjesniku razvrstani su u izvorne znanstvene, pregledne i stručne članke, prethodna priopćenja i izlaganja sa znanstvenih skupova. Od tada su najbrojniji pregledni radovi (45%), dok je broj izvornih znanstvenih i stručnih članaka otprilike podjednak (24%:23%). Godine 1995. časopis je, između ukupno 62, od kojih 39 iz područja društvenih i humanističkih znanosti, po kvaliteti izjednačen sa časopisima koji imaju međunarodno priznatu recenziju. 22 Koncepcija je određena na samome početku: Arhivski vjesnikmora. biti što više arhivistički časopis, koji objavljuje rasprave iz arhivistike i njoj srodnih znanosti (ponajprije pomoćnih povijesnih znanosti), zatim inventare arhiva i pojedinih fondova i zbirki, recenzije i bilješke o literaturi spomenutih područja, kao i bibliografije. 23 U odnosu na stari Vjesnik, velika promjena. Časopis je nastavio objavljivati arhivsko gradivo, ali ne velike sustavne serije poput Akademijinih, već manje, tematski zaokružene cjeline, smatrajući svojom zadaćom da pridonosi rješavanju problema izdavanja "najvažnije i najpotrebnije ar22 "Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa i publikacija s međunarodno priznatom recenzijom kao i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija", Narodne novine, 1997, 2, str. 86-87. 23 "Uz prvi svezak Arhivskog vjesnika", 1(1958), str. 7-10. 21
