ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 22

M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 17-28 hivske građe"

2 . Sustavnim objavljivanjem određenoga gradiva Arhiv Hrvatske sudjelovao je u nekoliko znanstvenih projekata

25

, pa su i pojedini svesci Vjesnika bili usmjereni na određene tematske cjeline.

26 Razvidno je više bilo zastupljeno novije gradivo, iz druge polovine 19. i početka 20. stoljeća, stoje dijelom bila posljedica usklađenosti rada arhiva s potrebama plana znanstvenih istraživanja nacionalne povijesti.

27 Podjela, pak, rada s Vjesnikom Historijskog arhiva u Rijeci rezultirala je izostankom gradiva za povijest Istre i Rijeke. Sa sveskom 33 iz 1989, međutim, Vjesnik je zatvorio svoje stranice objavljivanju izvornoga arhivskoga gradiva, da bi se u uvodniku sveska 34-35 iz 1991-92. uredništvo jasno opredijelilo za koncept pravoga arhivističkoga časopisa, poput najvećega broja istih u svijetu, s raspravama i člancima primarno iz arhivistike i srodnih joj znanosti.

28 Među priređivačima gotovo 4500 poslijeratnih stranica objavljenoga gradiva (stoje otprilike 40% ukupnoga Vjesnikova prostora ovoga razdoblja), ističu se M. Androić, J. Adamček, I. Filipović, M. Hrg, J. Kolanović, J. Lučić, M. Pandžić i B. Stulli.

29 Što se, pak, tiče objavljivanja općih inventara arhivskih ustanova i inventara fondova i zbirki, stoje također dio programske orijentacije iz 1958, objavljeno ih je malo - tek 3% ukupnoga broja stranica zauzimaju inventari. Možda se to može objasniti u početku opsežnim poslom na izradbi općih inventara arhiva i njihovih vodiča kroz arhivsko gradivo, odnosno izradbom osnovnih evidencija gradiva izvan arhiva, čime su se 1960-ih arhivi intenzivno bavili. Ne treba zaboraviti niti objavljivanje inventara u zasebnim edicijama.

30 No, uredništvo je ustrajalo na objavljivanju istih sve do 1990-ih. Prostor razmjeran objavljenome gradivu zauzele su rasprave i članci. Većina ih se bavila različitim pitanjima arhivske teorije i prakse. Otvorio se, u stvari, cijeli spektar praktičnih i teoretskih problema i otvorenih pitanja koji su pronašli svoje 24 Isto, str. 9. 25 Poput "Seljačka buna 1573." ili "Život i djelo Jurja Dalmatinca". 26 Osim spomenutih, izdvojiti je još neke cjeline objavljenog gradiva: J. Lučić, "Neobjavljene isprave i akti 13. i 14. stoljeća za historiju Dubrovnika", 10(1967), str. 117-133; 13(1970), str. 381-395; 15(1972), str. 55-68; 16(1973), str. 109-122; J. Adamček, I. Filipović, M. Hrg, J. Kolanović, M. Pandžić, "Seljačke bune XV-XV1II st.", 16(1973), str. 7-85; 17-18(1974-75), str. 79-156; 19-20(1976-77), str. 206-232; J. Lučić, "Misccllanea saeculi XIV ex Archivio Ragusii (Dubrovnik)", 17—18(1974-75), str. 67-78; 19-20( 1976-77), str. 240-247; 21-22( 1978-79), str. 323-329; 28(1985), str. 45-54; 30(1987), str. 127-133. 27 Vidi B. Stulli, "Arhivska služba i petogodišnji program naučno-istraživačkog rada u oblasti historije", 4-5(1961-62), str. 360-372. 28 M. Pandžić, "Uvodna riječ", str. 7-8. 29 Spomenuti je ovdje i radove u godištu 15(1972) J. Stipišića ."Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas", str. 85-125. i I. Filipovića ,"Načela naućno-kritičkog objavljivanja arhivskih dokumenata", str. 127-211. 30 Primjerice, "Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba", Zagreb 1993. i "Rukopisna ostavština Vjekoslava Spinčića", Zagreb 1993. 22