ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 103

J. van den Broek, Current devclopments in the archivai network in the Netherlands, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 103-112 Jan van den Broek Groninger Archieven Postbus 30040 Groningen Nizozemska CURRENT DEVELOPMENTS IN THE ARCHIVÁL NETWORK IN THE NETHERLANDS UDK 930.25(492)(091) Izlaganje sa znanstvenog skupa Rad daje kraću povijest arhiva i bavi se suvremenim razvojem arhivske mreže u Nizozemskoj, gdje postoje tri razine javne uprave: država, provincija i municipij. Početkom 19. stoljeća u Haagu je osnovan Nacionalni arhiv. Mnogi su stari gradovi imali svoje vlastite arhive, a u jedanaest glavnih gradova provincija postojala su provincijska spremišta za arhivsko gradivo prethodnika provincija. U razdoblju od 1877. do 1888. godine država je preuzela provincijske arhive. Jedini je razlog preuzimanja bila želja da se osigura zaštita regionalne arhivske baštine. Prvi nizozemski arhivski zakon donesen je 1918. godine. Postavio je osnove za mrežu vladinih arhiva: državni arhivi čuvaju gradivo državnih institucija, provincijske uprave i njihovih prethodnika. Municipalni arhivi čuvaju gradivo gradske uprave. Uz ove dvije vrste javnih spremišta određenih zakonom, postoje još dvije kategorije institucija koje čuvaju gradivo. Prve su arhivi crkava, udruženja i poduzeća, a drugu tvori veliki broj dokumentacijskih centara kao što su Bibliotečni muzej, Međunarodni institut za socijalnu povijest, Nizozemski institut za arhitekturu i mlađi Foto i Filmski arhiv. Državni arhivi tvore Državnu arhivsku službu. Od sedamdesetih godina postoji jak i odlučan pokret prema preoblikovanju slabo povezane grupe državnih arhiva u stvarnu državnu službu pod centraliziranom upravom i kontrolom. Nizozemske gradske uprave imaju veliku autonomiju, koju arhivski zakon također podržava i one su slobodne u svom izboru da arhivista postave ili ne postave. Uz izuzetak nekih pro103