ARHIVSKI VJESNIK 41. (ZAGREB, 1998.)

Strana - 41

D. Eržišnik, Pretpostavke za valorizaciju zapisa na elektronskim medijima, Arh. vjesn., god. 41 (1998), str. 37-44 Kao što se iz oba primjera vidi, isti podaci mogu tvoriti različite evidencije. Sve ovisi o njihovu pretraživanju ili točnije, o interesu koji kod toga postoji. Eventualni prigovori, da se sve to ipak može i izlistati, npr. i urudžbeni zapisnici i kazala, ne mogu se ozbiljno uzeti u obzir. Ne mogu zbog toga, jer ni izlistavanje ne može zamijeniti te medije. U svakom slučaju bilo bi to bolje od onoga stoje zakonodavac predvidio, ali ipak nije isto. Radi se o tome, da ti mediji uvijek pružaju više, jer pretraživati se može i po ostalim kriterijima - npr. klasama, datumu upisa bez obzira na klase itd. Znači da u pitanju nisu samo dvije, nego u isto vrijeme i na bazi istih podataka, tri ili više vrsta evidencija. /. 3, Baze podataka kao pretpostavka za beskonačna istraživanja Ipak, ono najvrednije što omogućuju ti mediji, a što se ne može postići na klasičnim dokumentima, odnosi se na baze podataka. Radi se o relacijama, a to znači o uspostavljanju odnosa između različitih entiteta i njihovih atributa. Ovisno o interesima istraživača, kombiniranje između tih podataka praktično može biti i beskonačno. Na primjer, ako se kao entiteti uzmu stanovništva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a kao atributi spol, školska sprema, vjeroispovijest, zanimanje, broj članova domaćinstva, mjesto rođenja, djeca itd., kombinacije za svaki od njih, a još više i između njih, praktično postaju beskonačne. Kod toga treba upozoriti da se, osim pojedinačnih, mogu uspoređivati i atributi kao dvočlane ili višečlane grupe (npr. tročlana grupa školska sprema, vjeroispovijest i broj djece u usporedbi sa spolom i sve to između Hrvatske i Bosne i Hercegovine). Nadalje, sve te višečlane grupe mogu se mijenjati i uspoređivati za jedan ili više entiteta, a onda i s jednim ili više prethodno provedenih popisa. Kao što se iz primjera vidi, u svim tim bazama podataka nema konzistentnog sadržaja. Jednostavno on je latentan ili potencijalan, a postoji jedino kao rezultat kombiniranja i istraživanja, stoje i inače karakteristično za te medije. Stvarnog sadržaja nema, jer nije ni koncipiran radi toga, nego kao sistemska suma podataka i time kao podloga za istraživanje. On nastaje, ali samo kao rezultat istraživanja, ovisno o interesu. Što se pak tiče tih rezultata, oni se kao takvi mogu otisnuti, ali to ne znači da ne bi trebalo čuvati i zapise na medijima. Naime, jedino na njima mogu se mijenjati i dopunjavati uvjeti, pa onda dobivati i različiti rezultati. Drugim riječima, niti jedni rezultati nisu konačni, a broj rezultata praktično je neograničen. 2. Tehničke pretpostavke Jedno od prvih pitanja, koje je razmatrano u vezi sa zapisima na tim medijima, bilo je pitanje kako za buduća vremena sačuvati njihovu čitljivost. Pitanje je izgle41