ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 7

RASPRAVE I ČLANCI Josip Kolanović Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb IDENTITET ARHIVISTA: OD ZANIMANJA DO PROFESIJE UDK 331:930.25 Pregledni članak Pitanje identiteta arhivista postavlja se najčešće u svezi s obrazovanjem arhivista i ulogom arhivista u društvu. Autor analizira odnos arhivista i društva te gledanje arhivista na vlastitu profesiju. Identitet arhivista raščlanjuje kroz povijesni razvoj arhivske službe. Pri tome ističe tri faze razvoja: samostalni razvoj kancelarijskoga poslovanja, povezanost arhiva sa stvarateljima arhivskoga gradiva i stvaranje samostalne arhivske službe, pa time i profesije arhivista. U stvaranju identiteta arhivista u suvremenosti autor naglašava afirmaciju arhivistike kao zasebne znanosti, temeljito obrazovanje arhivista kao stručnjaka, prihvaćanje te profesije odstrane društva. U izgradnji identiteta arhivista autor temeljno značenje pridaje obrazovanju arhivista kao zasebne profesije čiji je predmet pručavanja arhivistika. Ostala znanja (kao što su povijest institucija, pomoćne povijesne znanosti, informatika) autor smatra pomoćnim znanostima arhivistike. Gotovo da posljednjih godina i nema skupa na kojem se raspravlja o problemima arhivske službe, a da se ne pokreće pitanje identiteta arhivista. To je bila jedna od osnovnih tema XII. međunarodnog arhivskog kongresa u Montréalu (1992) na kojemu je cijela druga sjednica bila posvećena Identitetu arhivista i profesionalizmu (The archivist'

s Identity and professionalism). Tom je prilikom norveška arhivistica Liv Mykland iznijela osnovne teze na kojima se danas ima graditi identitet i profesionalizam arhivista

1

. Na istome kongresu i prva preporuka bila je posvećena upravo Uvodno izlaganje norveške arhivistice Liv Mykland imalo je naslov: Protection and integrity: The Archivist

's Identity and professionalism. 0 identitetu arhivista i novim medijima izrijekom su govorili 7