ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 44

M. Rastić, Oblici izobrazbe arhivista u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 43-55 ravnatelj arhiva), a kasnije se uključio i u rasprave o položaju Zemaljskog arhiva Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije

1

. Osnovna mu je zamisao bila učiniti Zemaljski arhiv središnjom arhivskom ustanovom. On naglašava značenje arhiva za hrvatsku povijest, počinje izdavati isprave, predlaže povećanje broja službenika u arhivu te nabavu stručne literature za njihovu što bolju izobrazbu i suvremeniji pristup obradi arhivskog gradiva.

2 Zakonom o Zemaljskom arkivu (1870) Arhiv se sve više otvara stručnoj i znanstvenoj javnosti. Uviđajući potrebu što boljeg arhivističkog obrazovanja budućih povjesničara, profesor Tadija Smičiklas je od Zemaljske vlade ishodio dozvolu za rad studenata u Arhivu.

3 Važan događaj za hrvatsku historiografiju i arhivistiku je i pokretanje časopisa Vjesnik Kraljevskog Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arhiva u Zagrebu. Taj je časopis u arhivistici i drugim pomoćnim povijesnim znanostima imao važno i zapaženo mjesto. Objavljujući arhivsko gradivo i stručne arhivističke priloge (članci, inventari i dr.) u znatnoj je mjeri doprinosio i obrazovanju arhivskih službenika.

4 Uostalom, tu je zadaću "Vjesnika" spomenuo u programskom uvodniku časopisa ravnatelj Arhiva Ivan Bojničić.

5 Nova serija Vjesnika Kraljevskog državnog arhiva (nakon 1925), pod uredništvom Emila Laszowskog, nastavlja objavljivanjem arhivskoga gradiva te priloga iz arhivistike, genealogije, sfragistike i heraldike. U tom pogledu "Vjesnik" je i dalje imao važnu funkciju u izobrazbi arhivskih službenika. U uvodnom tekstu "Vjesnika..." za 1940. urednik časopisa (ujedno i ravnatelj Državnog arhiva) Josip Nagy, između ostalog, naglašava potrebu sustavnog obrazovanja arhivista. Tu potrebu će Josip Nagy uvrstiti i u nacrt teksta Uredbe o arhivima Banovine Hrvatske iz 1940. (koja, nažalost, zbog tadašnjih prilika nije niti ušla u proceduru donošenja). On u nacrtu Uredbe predlaže (praktično je Uredba nacrt zakona o arhivima Banovine Hrvatske), daje za stupanje u arhivsku službu potrebita: a) fakultetska sprema: filozofski fakultet (povijesne, filološke ili književne znanosti), pravni ili teološki fakultet ili visoka ekonomsko-komercijalna škola, b) diploma arhivske grupe na Filozofskom fakultetu (nacrt Uredbe, nažalost, ne objašnjava ovaj zahtjev, pa gaje moguće i različito tumačiti), 1 Bernard Stulli, Zakon o uređenju Zemaljskog arhiva u Zagrebu iz godine 1870. Spomenica Josipa Matasovića (1892-1962), Zagreb, 1972. 2 Josip Kolanović, Arhivi u SR Hrvatskoj, Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska, (dalje: Pregled) Beograd 1984, str. 16-17. 3 Pregled, str. 52. 4 Arhivski vjesnik XXIII, Bibliografija 1899 - 1979, Zagreb 1980. 5 Isto, str. 3-6. 44