ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 28

J. Ivanović, Modeli obrazovanja arhivista, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 15-34 Modeli obrazovnih programa Unutar tog okruženja moguće je identificirati nekoliko karakterističnih pristupa obrazovnoj tematici. Tradicionalno naj zastupljenu i model jest onaj po kojem je arhivističko obrazovanje moguće samo kao nadogradnja nekog ranijeg, u pravilu na području povijesti, rjeđe na nekom drugom. Kao što je već rečeno, smatralo se da "niti jedan program koji smo u stanju sastaviti ne može sam za sebe proizvesti profesionalnog arhivista od osobe koja nije stekla neko drugo obrazovanje." Budući da je arhivističko obrazovanje nadogradnja nečega drugog, potrebno je naprije definirati to drugo. Tradicionalno to mjesto pripada povijesti, koja je i odgovorna za nastanak arhivskih ustanova u današnjem smislu, pa i za velik dio načela suvremene arhivistike uključujući tu i princip provenijencije, prvobitnog reda itd. Teško je naći arhivista koji neće priznati da je historiografska analitička metoda korisna u svakodnevnom radu u arhivu,

37 daje odgovarajuća povijesna perspektiva nužna za razumijevanje dokumenta, ili da "raditi za sutra kako bi se osigurao kontinuitet našega [kolektivnog] pamćenja znači biti usmjeren prema budućnosti [i da] u tom smislu ... arhivist

... mora apsolutno postupati iz perspektive povjesničara, tj. smjestiti stvaratelje dokumenata i proizvode njihove djelatnosti u povijesni kontekst, s naglaskom na provenijenciji".

38 Uloga arhivističke nadogradnje, uz sve promjene u dvjestotinjak godina koliko postoje arhivske škole ostala je ista: osigurati metodološku osnovu za čitanje i razumijevanje dokumenata

39 te nužna tehnička znanja i vještine. Pomoćne povijesne znanosti, uključujući i povijest ustanova i povijest prava, dugo su činile jedini sadržaj, dok je poznavanje uredskog poslovanja i uopće poznavanje suvremenog gradiva priključeno nešto kasnije. Ondje gdje se ovaj model održao, danas se priključuju i druga "tehnička" znanja različitog porijekla (informacijske znanosti, bibliotekarstvo, upravljanje i sociologija rada i si.). Među pridošlicama svojevremeno se našao i predmet nazvan arhivistika i još uvijek postoje programi arhivističkog obrazovanja koji imaju jedan ili dva predmeta sličnog naziva ubačena u neki drugi temeljni program. Za razliku od drugih, kod kojih je uvijek bilo poznato izvorišno područje, s predmetom arhivistika slučaj nije bio jasan - kao stoje već spomenuto, neka temeljna načela nastala su kao rezultat napora povijesne znanosti da razvije što bolju metodologiju za tumačenje izvora. Što je više ovakvih dodatnih sadržaja T. Cook, '"Another Brick in the Wall': Terry Eastwood's Masonry and Archivai Walls, History and Archivai Appraisal", Archivaria 37, str. 99. J.-P. Wallot, "Free Trade in Archivai Ideas: The Canadian Perspective on North American Archivai Development", American Archivist 57 (1994), str. 390. Usp. Duranti, "Education and the Role of the Archivist in Italy"; Othmar Hageneder, "Die Archivarsausbildung am Institut für Österreichische Geschichtsforschung" Wissenschaftliche Archivarsausbildung in Europa, str. 14-28. 28