ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 228

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 225-246 i skupovi organizirani prije izbora, kao afirmacija linije Narodne fronte i razotkrivanja i osude pojedinaca koji po ocjeni vlasti nisu uz nju. Za najveći dio poslova Kotarski NO Sisak je primao upute i naredbe od Okružnog NO Banije, a za svoj rad bio je odgovoran narodu, ali i ovom višem organu. Po istom principu vertikalne veze Izvršni odbor Kotarskog NO-a rukovodio je radom mjesnih NO-a, koji su za obavljanje poslova i zadataka iz svoje nadležnosti i njihovo neposredno izvršenje bili odgovorni Kotarskom NO-u. Krajem 1945. godine on je rukovodio s 51 mjesnim narodnim odborom.

6 Izvan nadležnosti Kotarskog NO-a djelovao je Gradski NO Sisak, također podređen Okružnom NO-u Banije. On je imo status kotarskog odbora te njegovu nadležnost i unutrašnje ustrojstvo. Izvršni odbor i odjeli vršili su političko-izvršnu i upravnu funkciju za područje grada u svim poslovima neposredno, jer ispod sebe nisu imali niže organe vlasti. Zbog toga su oni djelovali operativno i neposredno u svim pitanjima svoje nadležnosti. 2. Narodni odbori: struktura i nadležnost Prvi poslijeratni zakoni o organima "narodne" vlasti sankcioniraju centralističke tendencije, a principu demokratskog centralizma daju nove forme.

7 Razlozi za to su nađeni u potrebi izgradnje nove države te jedinstvenom i planskom razvoju cijele društvene zajednice. U tom cilju izgrađen je takav društveno-gospodarski sustav u kojem je kroz državni oblik vlasništva odlučujuću ulogu u upravljanju imala država, posebno njezini najviši izvršni organi. Kotarski i Gradski NO Sisak u takvoj su organizaciji vlasti imali karakter izvršitelja naredbi viših instanci, a njihovi organi su dvostruko podređeni - svom narodnom odboru i resorno nadležnom višem upravnom organu, koji odluke narodnog odbora može poništiti ne samo ako su nezakonite, već i ako su "nepravilne tj

. nesvrsishodne".

8 Po novom zakonu izvršni odbori su i dalje najvažniji organi narodnih odbora u čijim je rukama koncentrirana sva vlast, jer se zbog operativnosti i djelotvornosti svjesno umanjivao samoupravni karakter plenuma. Rezultat pojačane uloge izvršno-upravnih organa bilo je povećanje broja službenika u administrativnom aparatu. U mjesnim narodnim odborima, podređenima kotarskom NO-u, odlučujući utjecaj imaju predsjednik i tajnik, posebno kod manjih mjesnih odbora u kojima se 6 Popis sela i zaselaka kotara Sisak po bivšim općinskim NO-ima i sadašnjim seoskim (mjesnim) NO-ima, PAS, ONO Banije, kut. 36. 7 Opći zakon o narodnim odborima, Službeni list FNRJ, br. 43/46. 8 V. Mratović, N. Filipović, S. Sokol, Ustavno pravo i političke institucije, Zagreb 1986, 347. 228