ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 229

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 225-246 izvršni odbori ne formiraju. Zbog nedostatka administrativne službe i materijalne slabosti mnogi mjesni NO-i nisu mogli obavljati sve one poslove koje su pred njih postavljali viši organi. Zbog toga je Kotarski NO Sisak predložio da se spajanjem smanji njihov broj od 50 na 36.

9 Međutim, po administrativnoj podjeli koja je ubrzo uslijedila, osnovana su na njegovom području 32 mjesna NO-a.

10 Proces centralizacije, toliko izražen da se može govoriti o narodnim odborima kao ekspoziturama viših organa, zaustavljen je 1949. godine u okviru društvenih promjena koje su rezultat preispitivanja dotadašnje prakse i osmišljavanja nove koncepcije društvenog razvoja do čega je došlo neposredno nakon političkog pritiska Informbiroa na KPJ 1948. godine. Bez obzira koliko su novi propisi

11 donijeli neznatne izmjene, ipak su označili proces decentralizacije, odnosno njegov početak. Narodni odbori su utvrđeni kao jedini i najviši organi državne vlasti na svom teritoriju koji dobivaju određeno proširenje nadležnosti i nešto veću samostalnost u djelovanju. Kotarski i Gradski NO Sisak imaju sada šira prava u poslovima od neposrednog interesa za život i razvoj svoga područja, a posebno nakon 1950. i 1951. godine, kada je reorganizacijom saveznih i republičkih organa jedan dio poslova od općeg značaja prešao u njihovu nadležnost.

12 Pored upravljanja državnom imovinom lokalnog značaja dobivaju i pravo nadzora nad stanjem poduzeća i ustanova republičkog i općedržavnog značaja. Veću samostalnost stječu u obavljanju gospodarskih, socijalnih i kulturnih funkcija. Demokratizacija vlasti vidljiva je u povećanju uloge plenuma narodnih odbora i onih organa u kojima se ostvaruje veće sudjelovanje stanovništva, kao savjeta i komisija građana te zborova birača.

13 Mjesni narodni odbori su također doživjeli određene izmjene. Kako su područja mnogih od njih bila tako malena, da nisu omogućavala financiranje lokalnih potreba, u kotaru Sisak se koncem 1950. godine prišlo povećanju njihova teritorija, odnosno smanjenju broja mjesnih odbora. Od 32 postojeća ustanovljeno ih je 15.

14 Time se nastojalo postići poboljšanje u radu i racionalizacija administrativnog aparata. Međutim, slabosti koje su prije postojale, ostale su i dalje prisutne. Jedna od njih je neredovito sastajanje izvršnih odbora, stoje išlo čak dotle, da se u pojedinim mjesnim narodnim odborima ova izvršna tijela tijekom 1951. godine nisu niti jednom sastala. 9 Zapisnik sjednice Izvršnog odbora KNO Sisak, 30. prosinca 1946, PAS, KNO Sisak, kut. 89. 10 Zakon o administraivno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske, Narodne novine, br. 60/47. 11 Opći zakon o narodnim odborima, Službeni list FNRJ, br. 49/49. 12 Dušan Bilandžić, Društveni razvoj socijalističke Jugoslavije, Zagreb 1976, str. 90; Bogdan Lekić, Arhivski izvori za istoriju socijalističke Jugoslavije 1943-1953, Beograd 1987, 108. 13 Dušan Josipović, Principi političko-teritorijalne podele Jugoslavije, Beograd 1963; Dušan Bilandžić, Društveni razvoj socijalističke Jugoslavije, Zagreb 1976. 14 Zapisnik 2. redovitog zasjedanja NOK Sisak, 15. studenoga 1950, PAS, KNO Sisak, kut. 88. 229