ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 227

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 225-246 Nedugo iza završetka rata kotar Sisak je pripojen odnosno vraćen u okrug Baniju, i sve do 1947. godine nalazi se pod nadležnošću njegovog Okružnog NO-a kao višeg organa vlasti. Do prve okružne skupštine Banije, održane 17. kolovoza 1945. godine, u kotaru je djelovala struktura vlasti naslijeđena iz ratnog razdoblja. To znači, da su osim kotarskog postojali općinski i seoski NO-i. Odlukom te skupštine ukinuti su općinski NO-i, a poslove iz njihove nadležnosti preuzeli su mjesni, prije seoski NO-i, i kotarski narodni odbor. Ovo reduciranje oblika imalo je i gospodarske razloge.

4 Na taj je način uspostavljena struktura nižih narodnih odbora koja se zadržala do 1952. godine, kada se u upravnoj podjeli ponovno uvode općine i njihovi organi vlasti. Promjene u organizaciji i radu narodnih odbora nakon uspostave vlasti NOP-a na cjelokupnom području Hrvatske odnosile su se prvenstveno na djelatnost u novim uvjetima prestanka ratnog stanja i aktivnosti na normalizaciji života i obnovi zemlje. Osnovni principi strukture ostali su nepromijenjeni, jer su još uvijek bili na snazi propisi donijeti tijekom ratnih godina. Kao jedinstven organ državne vlasti Kotarski NO Sisak je u ovom razdoblju do donošenja prvog zakona o narodnim odborima 1946. godine obavljao sve propisima utvrđene funkcije vlasti. Po važnosti i nadležnostima isticao se njegov Izvršni odbor, kao izvršni i upravni organ sa širokim ovlastima. U prvo vrijeme on je pokazivao inicijativu i samostalnost u radu, ali je kasnije, s tendencijama centralizacije, postajao sve više izvršilac odluka viših organa. Ovaj proces smanjivanja nadležnosti narodnih odbora i koncentracije vlasti na republičkom i saveznom nivou još je više naglašen, a sigurno time i uvjetovan, prelaskom na plansku privredu 1947. godine. Kao kolektivno tijelo čiji su članovi pročelnici odjela, Izvršni odbor je donosio administrativne mjere na osnovi zaključaka narodnog odbora, osnivao pomoćna tijela za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti i preko odjela rukovodio svim granama uprave. Od metoda kojima se Kotarski NO Sisak služio u ovo prvo vrijeme, osim naredbodavnih, ističe se političko djelovanje na najšire stanovništvo. Zbog toga je u mnogim poslovima vezivao svoju aktivnost uz angažiranje Narodne fronte. To je posebno dolazilo do izražaja prilikom kampanja za sakupljanje hrane, za radove na obnovi prometnica i gospodarskih objekata, a naglašeno prilikom izbora za narodne odbore u kojima se provodilo političko "čišćenje" onih koji nisu prihvaćali revolucionarne promjene.

5 Kao sredstvo političke diskvalifikacije služili su masovni sastanci Banije, kut. 36. 4 Zapisnik Druge okružne skupštine Banije, 20. i 21. prosinca 1945, PAS, ONO Banije, kut. 39. 5 Dušan Bilandžić, Borba za samoupravni socijalizam 1945-1965, Zagreb 1968, 17. 227