ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 19

J. Ivanović, Modeli obrazovanja arhivista, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 15-34 je drugi dio - obrazovanje, donekle zanemaren. Ključno pitanje redovito se odnosi na to što i zašto učiti, pa čak i kako se pojedina rješenja odražavaju na status struke;

10 manje se pozornosti poklanja problemu kako organizirati obrazovni proces.

11 Stoga je za raspravu o obrazovanju od velike važnosti utvrditi što se od njega očekuje. Iako na prvi pogled izgleda daje odgovor sam po sebi razumljiv i jednoznačan, arhivisti su ipak uspjeli formulirati različite predodžbe o smislu i funkciji arhivističkog obrazovanja. Te predodžbe koje, ne treba isticati, odražavaju raspravu o identitetu struke, zajedno s radnim, tehnološkim, kulturnim, pa i teorijskim kontekstom koji arhivisti smatraju mjerodavnim u obavljanju svoje zadaće, danas su najčešće zastupljeni motivi koji obilježavaju diskurs o arhivističkom obrazovanju. Pitanje je tako samo dijelom stručno; znatnu ulogu imaju staleški motivi, pa ga ta mješavina čini dodatno, možda nepotrebno kompleksnim i proturječnim. Očekivanja Već je formiranje prvih arhivističkih škola u 18. i 19. stoljeću izraz raspoznavanja specifičnosti arhivistike u odnosu na povijesnu znanost i izražava stanovit pokušaj definiranja stručnog profila arhivista, a time i odgovarajućeg obrazovnog programa.

12 Pitanje o tome što bi arhivist trebao znati da bi dobro obavio svoj posao, iako naizgled jednoznačno, od tada je više puta modificirano, izražavajući određena očekivanja arhivske zajednice uvjetovana njezinom trenutnom zaokupljenošću. U tom smislu moguće je identificirati najzastupljenije motive u koje su uobličene predodžbe o tome što je arhivističko obrazovanje i čemu služi. Prva je predodžba o obrazovanju kao procesu osposobljavanja za određeni zadatak. Načelno polazi od pretpostavke da je područje potrebnih znanja i vještina 10 U tom smislu od obrazovnog procesa se traži da bude "u prvim redovima razvitka arhivistike" ili da pridonese položaju i ugledu struke. Vidi npr. Paul Conway, "Archival Education and the Need for Full-Time Faculty", The American Archivist, 51:3 (1988), str. 254-265; William Joyce, "Archival Education: Two Fables", The American Archivist, 51:1,2, str. 16-22; L. Mykland, o.e. str. 104-105; William Maher, "Contexts for Understanding Professional Certification: Opening Pandora's Box?", The American Archivist, 51:4 (1988), str. 408^27; David B. Gracy II, "Hurtling toward our Jupiter? Archival education in the information age", Janus, 1995:2, str. 61-67. ' ' Pitanje organizacije školovanja, mjesta gdje će se ono izvoditi, oblika nastave i si. iako se načelno može smatrati autonomnim pitanjem organizacije obrazovnog procesa, najčešće se, ipak, koristi u druge svrhe, npr. kao sredstvo obrane i promicanja struke ili unutar rasprave o pri rodi arhivistike, poput odnosa teorije i prakse i si., a ne kao nešto što se odnosi na samo obrazovanje. Usp. T. Eastwood, "Nurturing Archival Education in the University," The American Archivist 51

:3 (1988), str. 228-252. 12 Usp. Luciana Duranti, "Education and the Role of the Archivist in Italy", The American Archivist, 51

:3 (1988), str. 346-355; Bruno Delmas, "L'École des Chartes et l'enseignement de l'archivistique," Wissenschaftliche Archivarsausbildung in Europa, Marburg 1989, str. 7-13; Fritz Wolff, "Die Wissenschaftliche Archivarsausbildung an der Archivschule Marburg als postuniversitärer Ausbildung", Wissenschaftliche Archivarsausbildung in Europa, Marburg 1989, str. 107-113. 19