ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 160
B. Zakošek, Tezaurusi u arhivskoj djelatnosti?, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 157-170 noj i područnoj nadležnosti, sustavu administrativnog poslovanja, posebnim sadržajnim značajkama. Korisnik stručnih arhivskih usluga zadovoljit će svoju potrebu za određenom informacijom 6 na licu mjesta, tj. u arhivskoj ustanovi, putem usmene upute stručnog arhivskog djelatnika, uvidom u postojeće arhivske sekundarne i tercijarne izvore (popise gradiva, inventare, vodiče, razne obvezatno vođene evidencije, kazala uz prethodne i si.), osobnim uvidom u samo arhivsko gradivo, ili pak, najčešće, kombinacijom sva ta tri postupka. Ovaj nešto širi uvod potreban je kako bismo mogli jasno omeđiti praktično polje ove rasprave, a to je izrada tezaurusa u svrhu indeksiranja, pohranjivanja i pretraživanja podataka sadržanih u pisanim (ali nepubliciranim), primarnim i sekundarnim izvorima u jednoj arhivskoj ustanovi. Mnogi će primijetiti, kako bi bilo korisno izraditi jedan jedinstveni tezaurus za cjelokupnu arhivsku službu u Hrvatskoj, ili bar za njezin javni (državni) odsječak. No, iskusniji u toj problematici tvrde da su svi pokušaji izrade jednog univerzalnog tezaurusa završili neuspjehom 7 . Mi pak dobro znamo koliko su raznorodni, s obzirom na stoljetnu političko-upravnu rascjepkanost naše države, povijesni sadržaji pohranjeni u arhivskim fondovima u Hrvatskoj. To pak ne znači da se jednom izrađeni tezaurusi za pojedine ustanove ne mogu objediniti. S obzirom na činjenicu da samo stručni djelatnici u jednoj arhivskoj ustanovi doista dobro poznaju 'svoje' arhivske fondove, važno je da zaokruženi prijedlog tezaurusa pristigne s terena. Organizacija izrade tezaurusa Referentna literatura predlaže, nakon što smo jasno ograničili osnovno područje rada, raspravu o četiri sljedeća polazna pitanja: a) Koja je tematika tezaurusa (težišta, rubna područja)? b) Do koje razine općenitosti pojmova treba ići? c) Kakav jezični stil treba koristiti (da li se tezaurus izrađuje samo za stručne korisnike ili i za širi krug zainteresiranih)? d) Do kojeg opsega treba ići (opseg rječnika, opseg iskazanih pojmovnih odnosa i vrsti odnosa)? Odgovor na navedene problemske točke ovisit će poglavito o širini i dubini realnosti koju želimo obraditi te o osobinama korisnika budućeg tezaurusa. Širina 6 Pojam informacije ovdje definiramo subjektivistički kao prirast znanja, kao novo znanje za subjekt spoznaje. 7 M. Burkart, n.dj., str. 165. 160
