ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 147
M. Slukan, Katastarska dokumentacija Arhiva mapa u Hrvatskom državnom arhivu, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 139-155 Tako obojeni zemljovidi daju nam obilje informacija o načinu korištenja zemljišta, odnosno o funkcionalno-prostornoj i morfološkoj strukturi izgrađenih i neizgrađenih površina svake općine. Zbog krupnog mjerila zemljovida oni su odlična podloga za vrlo detaljne analize urbanističke strukture naselja. Zemljovidi obiluju i toponomastičkim sadržajima, pa su koristan izvor i podloga za najrazličitija istraživanja toponomastičara i onomastičara. Originalni katastarski zemljovidi sačuvani su gotovo za sve općine, ali ih se nekoliko još uvijek nalazi u lokalnim ispostavama katastra. Litografirane kopije originalnih katastarskih zemljovida prve izmjere: kopije originalnih katastarskih zemljovida napravljene su litografiranjem. Obično su izrađene neposredno nakon izrade originala. One su djelomično kolorirane. Naime, kolorirani su samo objekti (drveni i zidani), prometnice i hidrografska mreža, dok ostale površine nisu, već je njihova namjena označena simbolima propisanima uputama za katastarsku izmjeru. Sve litografirane kopije originalnih zemljovida nisu identične, pa se obično razlikuju tri vrste izdanja. Bečke litografije izrađene su u Beču. Ove litografije obično nazivaju slijepim, jer čestice nisu topografirane (nisu upisani brojevi čestica). Peštanske litografije su izrađene u Budimpešti kod Ugarskog ravnateljstva državne tiskare. Sve su čestice uredno topografirane, a listovi zemljovida otisnuti su na kvalitetnom papiru. Ove kopije su često nalijepljene naplatno, stoje predstavljalo veliki nedostatak, jer je otežano naknadno ucrtavanje promjena (reambulacija). Zagrebačke litografije ustvari nisu litografski otisci, već su to prostoručno, pikiranjem umnožene i kolorirane kopije. Naime, na osvijetljenu staklenu površinu stavio bi se originalni zemljovid, a na njega čisti papir. Kopiranje bi se obavljalo tako, da su se iglom izbadale sve točke koje zatvaraju pojedine čestice. Nakon toga bi se crtama s pomoću tuša spojile izbodene točke. I danas kada ove kopije okrenemo prema svjetlu, možemo primijetiti rupice od uboda igle. Ovako umnožene mape jako nalikuju originalima, ali se od njih i razlikuju, jer kopije nisu potpisane. Sve tri vrste kopija zastupljene su u ovom Arhivu mapa. Litografirane kopije, iako samo djelomično kolorirane, jednako su vrijedan izvor za različita znanstvena istraživanja. Naime, geografski sadržaj koji nije iskazan bojama, iskazan je simbolima, pa od kartografskog inventara ništa nije izgubljeno. Za gotovo sve katastarske općine Hrvatske i Slavonije u Arhivu mapa nalaze se i litografirane kopije originalnih katastarskih zemljovida. Katastarski zemljovidi reambulacije : djelomična reambulacija je za područje Hrvatske i Slavonije uglavnom obavljena tijekom posljednjeg desetljeća 19. stoljeća i prva dva desetljeća 20. stoljeća. Podaci dobiveni reambulacijom obično su ucrtavani na litografirane kopije prve izmjere ili je litografskim postupkom otisnut novi 147
