ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 148
M. Slukan, Katastarska dokumentacija Arhiva mapa u Hrvatskom državnom arhivu, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 139-155 zemljovid sa stanjem zatečenim reambulacijom. Vrlo rijetko je reambulacija ucrtavana na originalne zemljovide prve izmjere. Sve promjene ustanovljene reambulacijom na zemljovide prve izmjere ucrtavane su crvenom bojom. Na taj se način novi podaci razlikuju od starih koji su ucrtani crnom bojom. Ovi su zemljovidi posebno zanimljivi, jer nam u usporedbi sa stanjem koje prikazuju zemljovidi prve izmjere govore o svim prostornim i vlasničkim promjenama u nekom vremenskom periodu. Ta je reambulacija to važnija, jer je za dio Hrvatske nova izmjera rađena tek nakon 2. svjetskog rata, a za dio naše države još se uvijek koristi kao najnovija izmjera! Katastarski zemljovidi druge izmjere: oni su rijetki, jer je do početka 2. svjetskog rata nova izmjera rađena za mali broj općina. Katastarski zemljovidi druge izmjere nisu kolorirani i izrađeni su u mjerilu 1:2 000 (tzv. ekstravit), a za gušće naseljena područja u mjerilu 1:1 000 (tzv. intravil). Upisnici čestica prve katastarske izmjere (Parzellen-ProtocolD : za sve katastarske općine Hrvatske i Slavonije nakon izrade zemljovida, izrađeni su upisnici čestica. Zbog lakšeg snalaženja svaka katastarska općina podijeljena je na manje cjeline predjele ili rudine. Upisnik čestica je evidencija s popisom svih parcela katastarske općine. Za većinu općina izgrađene i neizgrađene parcele upisivane su u jedinstveni upisnik, dok su za područje Vojne krajine često izgrađene čestice upisivane u jednu knjigu (Bau-Parzellen-Protocolf), a neizgrađene u drugu (Grund-Parzellen-Protocoll). Parcele su ovdje popisane po rednom broju čestica, od jedan na dalje. Za svaku je česticu upisan broj čestice, list pripadajućeg katastarskog zemljovida na kojem je čestica ucrtana, ime i kućni broj vlasnika, kultura pod kojom se čestica nalazi (livada, oranica, vrt, voćnjak, pašnjak, pustopoljina ili kuća), površina čestice, te njezin bonitet (klasa). Ti su podaci bili osnova za plaćanje poreza. Površina je u skladu s tadašnjim zakonodavstvom iskazivana u austrijskom mjernom sustavu jutra i četvornih hvati ili klaftera' 7 . I nakon uvođenja zakona o metričkom mjernom sustavu iz 1872. godine, još su duže vrijeme korištene austrijske mjere. Kako su u upisnicima prve izmjere često upisivana samo prezimena vlasnika, posebno vrijednu informaciju predstavlja upravo kućni broj vlasnika, po kojem možemo međusobno razlikovati različita domaćinstva s istim prezimenom. To se posebno dobro pokazalo prilikom sadašnje denacionalizacije, kada je većina ljudi ne znajući broj katastarske čestice koja im je bila oduzeta, svoje nekadašnje posjede mogla pronaći upravo na osnovi imena i kućnog broja. Od velike je pomoći i informacija o tome na kojem listu zemljovida je čestica ucrtana, jer se katastarski zemljovid jedne općine često sastoji od velikog broja listova, pa to uvelike olakšava traženje pojedine čestice na zemljo17 2 Jedno jutro imalo je 1 600 četvornih hvati i iznosilo je 5 754,64 m , dok je jedan četvorni hvat iznosio 3,59665 m 2 . 148
