ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 146

M. Slukan, Katastarska dokumentacija Arhiva mapa u Hrvatskom državnom arhivu, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 139-155 činjenice da su u prednacrte upisana imena vlasnika čestica, oni su posebno važni kada za istu općinu nije sačuvan upisnik čestica u kojem bi mogli očitati podatak o vlasništvu neke čestice. Indikacijske skice (posjedovni nacrti)

: u ove skice ucrtava se kompletan sadržaj koji će se ucrtati i na katastarski zemljovid, pa se oni sadržajem potpuno podudaraju. Indikacijske skice crtane su svježe ribanim tušem, na prozirnom papiru koji je škrobom nalijepljen na kartone u veličini četvrtine sekcije

14

, tako da se svaki list budućeg zemljovida nalazi na četiri lista indikacijske skice. Na ovakvim skicama posebno su naglašavane granice rudina (manji dijelovi općine), uvijek crvenom bojom i podrudina žutom bojom. Indikacijske skice sastavljale su se u mjerilu budućeg zemljovida, dakle, 1:2 880 i 1:1 440. Indikacijska skica služila je kao podloga za izradu katastarskih zemljovida i upisnika čestica. Na žalost, za neke katastarske općine ove skice nisu sačuvane (jedan dio se još uvijek nalazi u lokalnim ispostavama katastra ili u regionalnim povijesnim arhivima). Originalni rukopisni katastarski zemljovidi: originalni katastarski zemljovidi prve sustavne katastarske izmjere rukom su crtani i vrlo živo kolorirani. Svi zemljovidi su dimenzija 65,85x52,68 cm (25x20 bečkih palaca)

15

. Zemljovidi su izrađeni u krupnom mjerilu, 1 Zoll=40 Klaftera, tj. 1:2 880, a za veća naselja 1 Zoll=20 Klaftera tj. 1:1 440

16

. Svi zemljovidi koji se odnose na Vojnu krajinu nalijepljeni su na čvrsto platno, dok su oni za građansku Hrvatsku i Slavoniju sastavljeni na tankom i čvrstom crtaćem papiru. Svaki je originalni zemljovid potpisan od mjernika, te ovjeren od nadzornika izmjere. S obzirom da su zemljovidi kolorirani, tako sastavljene mape predstavljaju vrlo detaljne gospodarske karte s iskazom načina korištenja površina. Svaka kultura označavana je svojom bojom. Oranice su obojene žućkasto-smeđom bojom koja je dobivena od kuhanog duhana. Vrtovi su obojeni tamnijom, a pašnjaci posve svijetlom zelenom bojom. Ta je boja dobivana od više ili manje zasićene rastopljene patine. Vinogradi su obojeni ružičasto-crvenom bojom. Šume su obojene sa svježe ribanim crnim tušem, a šume kestena mješavinom crnog i crvenog tuša (Zuber, 1973). Ceste, željeznice, zidane kuće i mostovi obojeni su svijetlo ružičastom, a javne zgrade tamnije ružičastom bojom. Svi drveni objekti označavani su žutom bojom. Hidrografska mreža bojena je u plavo, a neobradivo zemljište (pustopoljine) ostalo je neobojeno. 14 Kao škrobno ljepilo uglavnom je na terenu korišteno bjelance jajeta. 15 Ovdje navedene dimenzije lista izražene su bez širine vanjskog ruba lista. Dimenzije lista računajući i vanjski rub iznose 28x23 bečkih palaca, tj. 73,75x60,58 cm. 16 Za šumska područja tzv. šumske revire koristilo se i mjerilo 1 Zoll=80 Klaftera tj. 1:5 760. 146