ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 145
M. Slukan, Katastarska dokumentacija Arhiva mapa u Hrvatskom državnom arhivu, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 139-155 porezna općina 13 . Opis granica općina izrađivao se prije detaljne izmjere općine. Izradi opisa prethodilo je točno označavanje granica humcima i graničnim kamenjem. Svaka granična oznaka dobila bi svoj broj. Pri obilasku terena mjernik bi izradio prednacrt opisa međe, da bi se njegovim prijepisom nakon izvršene detaljne čestične izmjere, dobio konačni oblik zapisnika. Zapisnik opisa granica sastojao se od skice i tekstualnog opisa. Skica u sitnom mjerilu prikazuje općinu s označenim naseljima i granicama, glavnim prometnicama i hidrografskom mrežom. S posebnom su pažnjom ucrtani položaji i oznake graničnih točaka. Takve međašne skice (Grenzskizze) crtane su rukom i kolorirane u skladu s tadašnjim kartografskim ključem. Tekstualni opis međe (Grenzbeschreibung) rukopisni je dokument, koji je u sklopu prve izmjere pisan na njemačkom jeziku, dok je pri reambulaciji i drugoj izmjeri obično sastavljan na hrvatskom jeziku. Opis međe sadržavao je točan položaj i opis rubnih parcela i graničnih oznaka na njima. Za svaku rubnu parcelu navodi se ime vlasnika i kultura (težadba) pod kojom se čestica nalazi. Za svaki međašni znak, koji je obvezno bio numeriran, navodi se kut što gaje zatvarao s graničnom linijom, topografski opis terena na kojem se nalazi oznaka, smjer međašne crte, te točna međusobna udaljenost graničnih oznaka. Ovako sastavljen zapisnik potpisivali bi i pečatom potvrdili mjernik i imenovano poglavarstvo porezne općine, nakon čega je takav dokument predstavljao pravni dokument o prostiranju i granicama te općine. Takvi su opisi granica posebno važni u pograničnim područjima. Posebna se vrijednost ovih opisa sastoji u činjenici da oni predstavljaju vjerodostojan dokument o hrvatskim granicama, što se u posljednje vrijeme pokazalo vrlo vrijednim. U Arhivu mapa za Hrvatsku i Slavoniju zapisnici opisa granica čuvaju se uloženi u operate svake pojedine općine. Poljski prednacrti : kartografski prikaz koji mjernik izradi neposredno na terenu naziva se poljski prednacrt. Taj je prednacrt preduvjet za kasniju izradu indikacijskih skica i originalnih katastarskih zemljovida. U poljski nacrt mjernik ucrtava granice čestica, te sve ostale geografske sadržaje koji će ući u budući zemljovid. U prednacrte su ucrtani i brojevi kolčića kojima je iskolčena svaka pojedina čestica, te njihova međusobna udaljenost. Specifično je i to, da se u poljski prednacrt ne upisuju brojevi čestica, već kućni broj vlasnika i njegovo ime i prezime. Tako je poljski prednacrt osnova i za kasniju izradu upisnika čestica. Poljski prednacrti izrađuju se u mjerilu budućeg katastarskog zemljovida, ali ako je potrebno i u detaljnijem mjerilu. Jedan list poljskog prednacrta obuhvaćao je četvrtinu lista budućeg zemljovida. Zbog 13 Na području Hrvatske i Slavonije uglavnom se koristio naziv porezna općina, dok je u ostalim hrvatskim zemljama korišten naziv katastarska općina. Zbog čestih zabuna, a u svrhu ujednačavanja nazivlja osnovne teritorijalnejedinice katastarske izmjere, već krajem 19. stoljeća prihvaćen je naziv katastarska općina za sve naše krajeve. 145
