ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 12

J. Kolanović, Identitet arhivista: od zanimanja do profesije, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 7-14 Suvremeni identitet arhivista Identitet arhivista valja tražiti u obavljanju njegove specifične uloge. A ona je prvenstveno da se brine za očuvanje, zaštitu i obradu pisane kolektivne memorije te omogućavanje njene uporabe. Zadaća arhivista se proteže i na vrednovanje arhivskoga gradiva, na materijalnu i intelektualnu kontrolu nad tim gradivom. Arhivist, konačno, "memoriju svoga naroda" mora sačuvati u njezinom povijesnom kontekstu i na svim vrstama medija što ih stvara suvremena tehnologija. Svi ti zadaci zahtijevaju razvoj arhivistike kao zasebne znanosti, koja je u nekom smislu osmišljenje cjelokupne službe i temelj identiteta arhivista. U obavljanju tih funkcija arhivistu su potrebna i druga pomoćna znanja (povijest, pomoćne povijesne znanosti, informatika), ali arhivist nije i ne treba biti ni povjesničar ni informatičar, njegov identitet se ostvaruje tako da bude arhivist, to jest, da se u svome radu rukovodi prvenstveno načelima, metodologijom i primjenom arhivističke znanosti. U tome treba tražiti pomirenje dviju tendencija i dvaju pogleda na arhivistu, onu prošlih vremena, kada je on imao obilježje povjesničara i suvremene tendencije koje bi htjele da arhivist bude informatičar. Narav materijalnoga objekta arhivistike kao znanosti (a to je nosač informacije) i narav formalnoga objekta te znanosti (zaštita, obrada i upotreba) određuju identitet arhivista. Njemu su potrebna znanja i povjesničara i informatičara, ali samo kao instrumentarij i pomagala. Isto tako su mu potrebna i druga znanja (poznavanje jezika, povijesti institucija, kao osnove za utvrđivanje konteksta nastanka obavijesti). Pojednostavljeno rečeno, kao što arhivist ne može sačuvati i obraditi stare dokumente bez poznavanja paleografije i povijesnoga konteksta nastanka dokumenta, on ne može sačuvati ni obraditi suvremene dokumente bez poznavanja osnova suvremene elektroničke "paleografije". Sve ostalo poznavanje informatike arhivistu je potrebno kao i svakom drugom stručnjaku (prijenos informacija, način obrade informacija). U stvaranju identiteta arhivista potrebno je: a) potpuna afirmacija arhivistike kao zasebne znanosti koja će biti temelj arhivskoga rada i službe arhivista, b) obrazovanje arhivista kao stručnjaka s poznavanjem svih potrebnih znanja u struci, c) priznanje i prihvaćanje te profesije sa strane društva, d) vlastito, rekao bih svjesno prihvaćanje specifičnosti i samostalnosti struke. A time se dolazi do određenja profesionalizma u arhivskoj službi. 12