ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 76
Z. Lakić, Mogućnosti primjene međunarodnog standardnog bibliografskog opisa neknjižne građe pri obradi zbirke plakata i letaka u arhivu, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 75-89 publicisti, muzeolozi, povjesničari umjetnosti i brojni drugi profili istraživača. Povjesničari, još uvijek najčešći korisnici, sve više su orijentirani na istraživanje povijesti kao totaliteta zbivanja, pa su im stampata jedan od značajnijih izvora. K tome se pojavljuju brojna nova znanstvena područja koja se istražuju interdisciplinarno ili imaju za predmet istraživanja neočekivane teme, pa stoga neminovno raste i zanimanje za nove nekonvencionalne vrste povijesnih izvora, kao tragova koji nastaju najrazličitijim oblicima ljudske djelatnosti i zapisani su na svim vrstama medija. 1 Osobito se u istraživanju povijesti bogate i raznovrsne kulturne baštine hrvatskog nacionalnog korpusa tek otvaraju nova, nedovoljno istražena područja. Jedno od njih je i povijest sredstava javnog priopćavanja i komunikologije uopće te povijest promidže, jednog od najkompleksnijih segmenata javnog djelovanja raznih službenih i neslužbenih, organiziranih, ali i neorganiziranih individualnih subjekata. Plakati i letci su za istraživanje takvih tema nezaobilazan izvor. Oni su samo dio tih novih dokumenata što se umnožavaju u velikom broju primjeraka, kao grafički izraz kojim se želi postići populariziranje ideoloških, političkih, umjetničkih ili pragmatično-obavijesnih poruka javnosti. Po Josefa Müller-Brockmannu plakati su i više od toga, tj. "pravi barometri društvenih, ekonomskih, političkih i kulturnih zbivanja i međuodnosa, kao i ogledalo intelektualnih i praktičnih zbivanja". 2 U budućnosti će zanimanje za povijest plakata i drugog tzv. sitnog tiska, kao specifičnog oblika javnog komuniciranja, nesumnjivo biti sve veći. Ne samo daje taj tisak nosilac brojnih podataka, već izaziva i veliko zanimanje mlađe generacije za plakat (engl, poster; franc, affiche) 3 , koji postaje i predmet sakupljanja 4 , što upućuje na to da će i povjesničari morati sve više istraživati snažne promidžbene, političke, ideološke, socijalne i estetske učinke plakata na svijest ljudi u povijesnom razdoblju koje istražuju. Sociolozi će sve više istraživati utjecaje raznih oblika vizualnih komunikacija na formiranje dobnih, socijalnih, političkih i drugih društvenih struktura, a interes povijesti umjetnosti za plakat, kao oblik grafičkog dizajna, ne treba posebno ni naglašavati. Odvija se brzi "proces prestrukturiranja standardnog modela dokumentacije", 5 a broj i složenost medija brzo raste. Tako se na plakate, letke i drugi tzv. sitni tisak sve češće nailazi i u arhivu, kako u sklopu preuzetih arhivskih fondova, tako i u 1 GROSS, Mirjana. Historijska znanost: razvoj, oblik, smjerovi. Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1976, str. 242. 2 MÜLLER-BROCKMANN, Josef. Geschichte der visuellen Kommunikation. Teufen (Schweiz): Verlag Arthur Niggli, 1971. Citat preuzet iz publikacije: PAVIČIĆ, Snježana. Hrvatski politički plakat 1940-1950. Zagreb: H PM, 1991, str. 11. 3 Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca. Zagreb: HDA, 1994, str. 143. 4 GOTTHARDI-ŠKILJAN, Renata. Plakat u Hrvatskoj do 1941 : prinos proučavanju hrvatskog plakata: Katalog izložbe. Zagreb: Kabinet grafike JAZU, 1975, str. 3. 5 PAJALIĆ, Dubravko. Zaštita nekonvencionalne arhivske građe u Arhivu Hrvatske. Referat na XII. posvetovanjuo strokovnih in tehničnih vprašanjih v arhivah, Radenci, 28.3. - 31.3.1990. 76
