ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 77
Z. Lakić, Mogućnosti primjene međunarodnog standardnog bibliografskog opisa neknjižne građe pri obradi zbirke plakata i letaka u arhivu, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 75-89 zbirkama koje su sakupljane po različitim kriterijima, a u arhiv stižu preuzimanjem zbirki nekih ustanova koje su prestale djelovati, te gradiva raznih udruga, političkih stranaka, istaknutih obitelji i si. Tako je Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu 1991. s ostalom brojnom dokumentacijom internog arhiva Centra za povijest Slavonije i Baranje iz Slavonskog Broda, preuzeo i zbirku plakata i letaka koja sadrži 656 raznih letaka i plakata iz razdoblja 1941-1945. i to 423 izrađena od strane upravnih organa ili raznih udruga NDH, a 233 nastala na području Slavonije u okviru djelovanja NOP-a. Dokumentarna vrijednost toga gradiva je neupitna te ono ima značajke i arhivskog i knjižnog gradiva. Prilikom izrade plana njegove obrade i izrade znanstveno-obavijesnog pomagala, nametnulo se pitanje da li zbirku obraditi na klasičan način pomoću regesta, kako se to do sada obrađivalo u arhivima 6 , ili pak primijeniti pravila Međunarodnog standardnog bibliografskog opisa neknjižnog gradiva što se danas primjenjuju u knjižnicama za istu vrstu gradiva. 7 Opredijelili smo se za primjenu ISBD (NBM), koji je prilagođen za unos podataka u računalo. Uporabom navedene metodologije pri obradi gradiva ne dovodi se u pitanje njegov karakter arhivskog gradiva, koji je utvrđen prilikom preuzimanja u arhiv. Dok su spisi isključivo i nedvojbeno arhivsko gradivo za koje se uvijek, prije preuzimanja u arhive, postavlja samo pitanje njegove valorizacije, za sve druge zapise, tiskane ili umnožavane na drugim medijima, osobito ako još nisu preuzeti u arhiv i ne čine čvrstu organsku vezu s drugim dokumentima koji su nastajali tijekom djelatnosti neke ustanove u najširem smislu riječi 8 , javlja se dilema kako ih tretirati, da li kao arhivsko ili kao knjižno gradivo. Navedena će dilema, vjerojatno, ostati uvijek prisutna, jer kruta normativna rješenja u tom pogledu nisu moguća. Zakonska regulativa je i prije prepuštala krajnju procjenu samim arhivistima. Tako je npr. Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske donio 1960. godine samo Preporuku o razgraničenju građe između arhiva, biblioteka i muzeja. 9 Navedena Preporuka sadrži naputak da "Pri razgraničenju građe treba poštivati osnovni princip organske cjeline fondova i zbirki, kao i širi princip spomeničke cjeline...". Dileme postoje osobito kod onih dokumenata koji su nakon nastanka umnožavani u bilo kojoj tehnici za javnu uporabu i masovnu distribuciju, pa ih se može naći na više mjesta. U pravilu takvo ft NÉMETH, Krešimir. Arhivska pomagala u: Arhivski vjesnik, 11-12, 1968-1969, str. 344-348; Isti: Sređivanje i popisivanje specijalnih vrsta arhivske građe u: Priručnik iz arhivistike. Zagreb 1977, str. 150-151; MILOSEVIC, Miloš. Naučnoobavještajna sredstva i naučna djelatnost, u: Priručnik iz arhivistike, str. 212-218. 7 ISBD (NBM): Međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe. Zagreb: HBD, 1993. 8 NÉMETH, Krešimir. Arhivska građa, u: Priručnik iz arhivistike. Zagreb 1 977, str. 25. 9 Povijesni arhiv Slavonski Brod, u.z. br. 54/61, spis br. 3184/1-1960 (dalje PASB). 77
