ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 67
M. Slukan, Opis kartografskog gradiva, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 65-73 temeljenu na regionalnoj podjeli: Istočna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Gorska Hrvatska, Sjeverno Hrvatsko primorje ili Južno Hrvatsko primorje. Ako pak karta prikazuje samo dio neke od tih cjelina, npr. Podravinu, karta može dobiti i detaljniju mjesnu odrednicu, u ovom slučaju - Podravina. Pri određivanju detaljnih mjesnih odrednica treba se pridržavati uvriježene regionalizacije Hrvatske. Kod određivanja mjesne odrednice starijih karata treba poštovati povijesni pristup. Tako će karta koja prikazuje čitavu Austro-Ugarsku, Austriijsko carstvo, Vojnu krajinu i si., dobiti i takvu mjesnu odrednicu. Postoje i specifične mjesne odrednice koje se javljaju s obzirom na vrstu karte. Tako planovi gradova osim regionalne odrednice dobivaju i oznaku grada, katastarske karte oznaku katastarske općine, hidrografske karte, kada je to moguće, dobivaju osim klasične mjesne odrednice i oznaku vodotoka koji prikazuju, dok pomorske karte mogu dobiti za mjesnu odrednicu naziv mora koje prikazuju. 3. vrsta karte: Određuje se u skladu s klasifikacijom karata. Svaka će zbirka s obzirom na zastupljenost pojedinih vrsta karata usvojiti opširniju ili manje opširnu klasifikaciju, tj. prema potrebi pojedine skupine karata dijeliti i na podskupine (usp. prilog 1). 4. vremenska odrednica: predstavlja oznaku vremena što ga karta prikazuje i ne mora se poklapati s godinom izdanja (npr. za povijesnu kartu izdanu 1993. koja prikazuje granice Vojne krajine iz 1849, vremenska odrednica će biti 1849. godina). Stavlja se tamo gdje je to za tu vrstu karte relevantno. To je u slučaju starih karata (do ca 1800.) gdje je starost jedna od dominantnih karakteristika te jedinice, te kod nekih tematskih karata gdje je vrlo važan vremenski trenutak koji karta prikazuje. Npr. povijesna karta, ratna, administrativna, gospodarska, etnografska, plan grada i si. 5. restauracija: u ovu se rubriku upisuje podatak o potrebi restauracije neke kartografske jedinice. Stupanj oštećenosti se može i gradirati i pritom koristiti dvije oznake: restauracija potrebna i restauracija nužno potrebna. Tako u svakom trenutku imamo pregled o broju i stupnju oštećenosti kartografskih jedinica koje treba restaurirati. Ovih pet odrednica nisu direktno propisane spomenutim Standardom, ali su one neophodne za funkcioniranje svake zbirke te ih na različite načine svi koriste. Posebno je ovdje dodana rubrika o potrebi restauracije, koja za korisnike nije važna, ali je za skrbnike građe od velike važnosti (zbog toga kao i zbog promjenjivosti ove informacije ona se ne ispisuje na kataložnu karticu, već je koristimo unutar kompjuterske baze podataka). Mjesna i vremenska odrednica karte kao i podatak o vrsti karte bit će glavni kriteriji kod pretraživanja. Naime, korisnik vrlo rijetko dolazi sa zahtijevom da želi kartu nekog određenog naslova ili autora. Najčešće dolazi samo s predodžbom što na karti želi naći, pa će nam upravo mjesna i vremenska odrednica te vrsta karte biti u tom slučaju od najveće pomoći. 67
