ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 25

V. Pavliček, Pitanja i problemi u vezi s izradom strukturnih vodiča kod nas, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 21-28 (Upute za izradu općih vodiča nacionalnih arhiva). Studija analizira praksu izrade strukturnih vodiča u većem broju zemalja, utvrđuje određene standarde te daje upute za izradu svakog pojedinog elementa opisa gradiva u vodičima nacionalnih arhiva. Osnovna karakteristika ovoga prikaza je detaljna razrađenost od opće strukture vodiča, prikazane kroz sadržaj vodiča, do svih pojedinih elemenata i podelemenata opisnih cjelina. Ove upute velikim se dijelom poklapaju s uputama danima u već spomenutim teorijskim radovima i udžbenicima u našoj arhivističkoj literaturi, pogotovo onima kasnijima iz 1969. i 1977., ali su u većini slučajeve znatno opširnije, temeljitije razrađene i bolje sistematizirane. Tako se npr. detaljno razrađuju uloga i sadržaj Uvoda koji se sastoji od uvodne bilješke, sadržaja, praktičnih obavijesti i opisa postupaka za pristup gradivu te opisa same arhivske službe. Za svako od ovih potpoglavlja ponovno je dano posebno i detaljno obrazloženje njihovog sadržaja, pa se npr. u potpoglavlju o arhivskoj službi opet kao posebna potpoglavlja opisuju arhivska terminologija, kratak prikaz upravne povijesti, s posebnim naglaskom na povijesnu geografiju područja za koje je arhiv nadležan, povijest same ustanove, pravni status gradiva, pravni status same službe, kronološki popis zakona i propisa koji reguliraju ova pitanja, te opća bibliografija koja se sastoji od povijesne bibliografije (samo najznačajnijih povijesnih djela za određeno područje nadležnosti arhiva) i bibliografije radova o samom arhivu. I sadržaj ovih potpoglavlja točno je propisan. U drugom, središnjem dijelu daje se opis prikaza fondova i zbirki kao osnovnih opisnih jedinica i osnovnog elementa izgradnje klasifikacijske sheme cjelokupnog gradiva, utemeljen na dosljednom poštivanju reda provenijencije. U okviru ovog osnovnog principa opisuju se mogućnosti formiranja i način prikaza opisnih jedinica od gradiva pojedinih administrativnih jedinica u okviru određenih ustanova, tj. podfondova, zatim zbirnih fondova nastalih od gradiva većeg broja malih istovrsnih fondova, prikaz zbirki koje su "otvorene", tj. čije gradivo će se još nadopunjavati, prikaz privatnih fondova i zbirki, prikaz fondova i zbirki koji se sastoje isključivo od dokumenata posebne vrste, npr. strojno čitljivi zapisi, zbirke periodike i novina, zbirke kartografskog ili ikonografskog materijala, zbirke fotografija i audiovizualnog materijala te zbirke pečata. Elementi opisa gradiva pojedinog fonda uglavnom odgovaraju onima u našim uputama s time da se npr. posebno ne iskazuje smještaj gradiva u spremištu, stupanj sačuvanosti i stupanj sređenosti, dok su posebno iskazani uvjeti pristupa gradivu ukoliko postoje, mikrokopije vezane uz taj fond i još neki drugi. No, za razliku od naših dosadašnjih uputa, svaki je od ovih elemenata opisa detaljno razrađen te ne ostavlja nikakve dvojbe o tome što i kako u pojedinom od njih treba opisivati. Sadržaj fonda i ovdje je najvažniji dio prikaza fonda i srž cijeloga vodiča. Može biti samo kratka naznaka o sadržaju cijelog fonda ili detaljni popis serija i podgrupa sa svim elementima opisa koji su inače predviđeni za pojedini fond ili zbirku s još 25