ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 232
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 prostore dostupne javnosti poput čitaonice, izložbene dvorane, pisarnice, informacijske službe, učionica i predavaona, treba dodati prostore za druge namjene, kao što su restorani, pušionice i si. I. Klaneček, ing. građevine i inovator iz Hoče, opisuje metode stručnog i racionalnog saniranja podzemnih i nadzemnih dijelova starih arhivskih zgrada od vlage u članku Sanacija i izgradnja arhivske zgrade. U drugom dijelu referata govori o koncepciji izgradnje novih zgrada, opremi te izradi idejnog i glavnog projekta. I. Kosi iz TKO Primat u članku pod naslovom Odabir unutrašnje opreme za pojedine vrste arhivskoga gradiva ("Izbira notranje opreme vsebnikov za posamezne vrste arhivskih gradiv"), opisuje zaštitnu ambalažu za pohranu mikrofilmskih oblika, magnetnih diskova, gramofonskih ploča te kartoteka. Rad je ilustriran brojnim fotografijama svih tih vrsta ambalaže. O školovanju djelatnika u arhivima i pismohranama pisalo je troje autora. S. Tovšak, arhivist Pokrajinskog arhiva Maribor, u radu Novi načini osposobljavanja djelatnika, koji rade s dokumentarnim gradivom, govori o stručnom osposobljavanju djelatnika u pismohranama, što ga organizira ovaj Arhiv. Radi se o tečaju u trajanju od 50 sati, tijekom kojega se djelatnici sa srednjom stručnom naobrazbom teoretski i praktično pripremaju za rad u pismohrani. Njihov se rad kasnije odvija pod nadzorom stručnih arhivskih djelatnika. Bitno je napomenuti da se sustavnoj edukaciji prišlo nakon donošenja Zakona o naravni in kulturni dediščini iz 1981. godine, a stručno se usavršavanje temelji još i na nizu podzakonskih akata, koji su doneseni na temelju navedenog Zakona. J. Kopač, v.d. ravnatelja Zgodovinskog arhiva iz Ljubljane, u članku Obrazovanje djelatnika koji rade s dokumentarnim gradivom ("Izobraževanje delavcev, ki delajo z dokumentarnim gradivom"), opisuje iskustva i rezultate stručnog osposobljavanja arhivara u pismohranama, koje putem seminara organizira ovaj Arhiv za pismohrane s područja svoje nadležnosti. N. Čučnik-Majcen, umirovljena ravnateljica Centralne tehniške knjižnice iz Ljubljane i bivša voditeljica Laboratorija za restauraciju Arhiva Republike Slovenije, u referatu Obrazovni procesi na području materijalne zaštite gradiva danas ("Izobraževalni procesi na področju materialnega varovanja gradiva danes"), na temelju inozemnih i slovenskih iskustava na tom području, upozorava na značenje edukacije na ovom specifičnom polju zaštite ne samo baštine zabilježene na papiru, već i one na nekonvencionalnim medijima. Pet članaka obrađivalo je suvremene medije, njihovo korištenje i zaštitu. Tako M. Missoni, voditeljica Knjižnice Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu, u članku pod naslovom Kriptograjija i elektronski mediji, na vrlo zanimljiv 232