ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 233

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 i pristupačan način obradila je kriptografiju - jednu od temeljnih mjera za povećanje sigurnosti ne samo podataka pohranjenih u memorijama računala, već i u telekomunikacijskom prijenosu obavijesti. M. Novak, v.d. ravnatelja Pokrajinskog arhiva iz Maribora, u radu Elementi vrednovanja i postupci arhiviranja obavijesti prenesenih elektronskom poštom ("Elementi valorizacije in postopki arhiviranja sporočil prenesenih z elektronsko pošto"), govori o elektronskoj pošti sa stajališta arhivske teorije i prakse te o vrednovanju podataka prenesenih na taj način, kao i o problemima njihova arhiviranja. B. Bubenik, voditelj INDOK službe HRT-a iz Zagreba, u radu Evolucija tehnologija AV registracije, uz temeljna načela i etape evolucije, daje i vrlo jezgrovit povijesni pregled evolucije AV registracije. Audiovizualno bilježenje podataka objašnjava težnjom čovjeka za vječnom mladošću i besmrtnošću. B. Šalamon, voditelj Časopisne dokumentacije ČPZ Večer iz Maribora, u članku Internet — nova mogućnost za časopisni medij s najbogatijim arhivom ("Internet - nova možnost za časopisni medij z najbogatejšim arhivom"), govori o brojnosti obavijesti sadržanih u Internetu u elektronskom obliku te o njihovoj dostupnosti korisnicima sa svih područja, pa tako i arhivistike. M. Bakan iz Pokrajinskog arhiva u Mariboru, u članku Prijedlog strategije razvoja informacijskog sustava u slovenskim arhivima, govori o pokušaju Pokrajinskog arhiva u Mariboru, da razradi vlastiti informacijski sustav, koji bi postao podlogom za strategiju razvoja informatike u slovenskim arhivima. Fizičkoj zaštiti arhivskoga gradiva posvećena su tri članka. M. Modrušan i T. Mušnjak, voditelji Središnjeg laboratorija za mikrografiju odnosno za restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, opisali su rad na spašavanju i zaštiti arhivskoga gradiva u ratnim okolnostima, u radu pod naslovom Spašavanje arhivskoga gradiva na području Republike Hrvatske, oslobođenih tijekom 1995. godine. Ovaj je članak treći u nizu, kojim su autori upoznali međunarodnu javnost s iskustvima u spašavanju arhivskoga gradiva, stečenima tijekom agresije na Hrvatsku. I. Shepilova iz Izraelskog državnog arhiva u Jeruzalemu, temelji svoj rad pod naslovom Opis postupaka pohrane i zaštite fotografskih dokumenata (negativa, fotografija i dijapozitiva) ("Spécifications for Storage and Preservative Treatment of Photographie Documents /Negatives, Prints, Slides/") na studiji o stanju i zaštiti Zbirke fotografija Izraelskog državnog arhiva. Slijedi standardiziranje uvjeta čuvanja f pohrane fotodokumenata na temelju iskustava drugih zemalja na ovom području. D. Neirinck, ravnateljica Departmanskog arhiva Gironde, Francuska, iznosi francuska iskustva na području preventivne fizičke zaštite arhivskoga gradiva, u vrlo 233