ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 89
M. Štambuk-Škalić, Vrednovanje arhivskoga gradiva u osobnim arhivskim fondovima, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 81-91 U ovu grupu spadaju svi pisani izvori nastali neposredno u trenutku događanja; najčešće su to dnevnici, pisani obično istoga dana, a isto tako svi zapisi o tekućim događajima u životu, mislima, spoznajama, prosudbama, kojima je cilj bio neposredno utvrđivanje radi pamćenja pojedinačnih činjenica. Iako je dnevnička forma dosta rasprostranjena, prema njoj treba biti kritičan, jer je mnogo podataka u takvim zapisima teško provjeriti. Od originalnih dnevnika treba razlikovati obrađene dnevničke forme (tekstove koji su naknadno napisani ili dopunjavam od strane autora), a također i upotrebu forme dnevnika kao književne vrste. Također su česti memoari odnosno sjećanja o životnom putu tvorca fonda. Ti su tekstovi najčešće pisani za objavljivanje i to uvijek nakon opisanog razdoblja, nakon isteka manje ili više vremena. 4. Spisi nastali osobnim radom tvorca fonda: -pismena izvješća, izvještaji o službenom putu, referati, saopćenja, znanstveni radovi, književni radovi, publicistički radovi, rukopisi, koncepti, ispravci, notni materijal, elaborati, grafički materijal, nacrti, projekti, skice. Upravo je ovo najvažnija grupa dokumenata u osobnom fondu i njen karakter ovisi o djelatnosti kojom se bavio tvorac fonda. Prvenstveno ima povijesno značenje za proučavanje procesa stvaranja, stvaralačke povijesti tvorca fonda i njegovih pojedinačnih djela. Radi se o svim zapisanim djelima tvorca fonda (ovisno o njegovoj djelatnosti ili djelatnostima) u obliku rukopisa, koncepata ili publiciranih djela. 5. Pomoćni materijal uz djela tvorca fonda: - ispisi iz arhivske građe, kopije arhivskih dokumenata, ispisi iz knjiga, rukopisi drugih autora, bibliografske bilješke, kartoteke, novinski isječci, separati i publicirana djela drugih autora. Radi se o raznovrsnom materijalu koji je tvorac fonda prikupio i odložio, kao pomoć u radu na određenom djelu. Često su tu izuzetno važne kopije iz arhivske građe napravljene i prikupljene iz arhiva koji su kasnije uništeni ili se nisu sačuvali ili pak iz teže dostupnih i udaljenih arhiva. Takve kopije ponekad predstavljaju prvorazredan izvor. 6. Nekonvencionalna arhivska građa: - fotografije, likovni materijal, tonski zapisi. Ova se građa u manjoj mjeri nalazi u svim osobnim fondovima, uglavnom umjetnika i pisaca, a manje znanstvenika. U fondovima likovnih, glazbenih i kazališnih djelatnika taj materijal ponekad čini i glavnu seriju, ako je u njemu sadržana djelatnost tvorca fonda. Ponekad se javlja problem s dijelovima takvoga gradiva, koje zapravo predstavlja zbirku nastalu ili sakupljačkom djelatnošću ili zbog potreba 89
