ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 7

RASPRAVE I ČLANCI Josip Kolanović Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb VREDNOVANJE ARHIVSKOGA GRADIVA U TEORIJI I PRAKSI

1 UDK 930.25:001.3 Stručni članak Polazeći od činjenice da suvremeno društvo stvara velike količine pisanoga gradiva i od neophodnosti da se za trajno čuvanje odabere ono što ima vrijednost kao kulturno dobro i izvor je obavijesti neophodnih za povijesna i druga istraživanja, u članku se razrađuje povijest problema vrednovanja odnosno odabiranja gradiva, suvremene teorije o tome pitanju i praksa u nekim zemljama. Cilj je ovoga prikaza iznijeti teorijsku problematiku i opisati arhivsku praksu vrednovanja arhivskoga gradiva. Pod vrednovanjem podrazumijevamo cjelokupni proces utvrđivanja te odabiranja zapisa koji imaju trajnu vrijednost kao kulturno dobro, te su izvor za povijesna i druga znanstvena istraživanja ili su sredstvo obrane prava države i pojedinca, pa zbog toga u pravom smislu imaju i značaj "arhivskoga gradiva". Ovdje pod pojmom "vrednovanja" ne mislimo na utvrđivanje vrijednosti i kategorizaciju arhivskoga gradiva u arhivskim ustanovama.

2 Izlaganje na Savjetovanju Hrvatskog arhivističkog društva, održanoga u Bjelovaru 8. i 9. prosinca 1994. godine. 2 O vrednovanju i kategorizaciji arhivskoga gradiva u arhivima vidjeti: B. Stulli, O valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe, Arhivski vjesnik 13 (1970), 463-487. Vrednovanja i kategorizacija arhivskoga gradiva od osobitoga je značenja u utvrđivanju prioriteta zaštite i obrade toga gradiva.