ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 260

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 prema logičnom i formalnom razvrstavanju. Natuknice na temu: kako formirati kazala i prema kojim kriterijima. "Metodologija obrađivanja informativnih kazala arhivskih jedinica" - kao primjer uzeti su bilježnički arhivi koji se čuvaju u "Archivi di Stato siciliani 1987— 1991", gdje je načinjena kartoteka sa preko 200 000 volumena. U centralnoj obradi ove kartoteke, kao neophodna su se pokazala razna kontrolna kazala (prema vrsti materijala za pojedine godine, načinu datiranja prema godini akta itd.). Za inventare se koristilo opće alfabetsko kazalo, alfabetsko kazalo notarijata po trgovima, kronološko kazalo notarijata po trgovima, kazalo po godinama akata. Konačno, peti dio obrađuje temu: "Standardiziranje arhivskih pomagala" i sadrži tri članka: "Ponovno o temi standardizacije" - članak o standardizaciji obavijesnih pomagala s osvrtom na obavijesna pomagala u prošlosti. Osjeća se potreba povijesnog istraživanja da bi se dobila jasna definicija sadašnjeg stanja, ali treba uzeti u obzir objektivne podatke prema kojima teži arhivist i informacije koje je obradio povjesničar. Da bi se jasno definirao problem mora se ponovno prijeći put arhivistike, ne odvajajući obradu obavijesnih pomagala, koja je danas podvrgnuta inovacijama, određenim tehnološkim razvojem, povezanošću s preuređenjem dokumenata i konstantnim odnosom s metodologijom povijesnih istraživanja. "Informatika i obavijesna pomagala" - o teškoćama u usklađivanju termina s onima iz britanskog MAD (Manual of Archivai Description). Teškoća je i što standardiziranje sužava mogućnost opisivanja, a to dovodi do potrebe za rekonstrukcijom arhiva, kako bi se mogla efikasno ostvariti standardizacija odrednica. Potrebno je, stoga, stvaranje nove zajedničke informatike prema modelu logičkog minimuma podataka karakterističnih za neki fond, rezultat čega bi bio: brza obavijest i mogućnost brzog širenja. "Rasprava o standardizaciji: refleksije slijedom inicijative ANAI-a" - ovdje se "Guida generale" postavlja kao primjer. Naglasak je postavljen na: a) strukturu predstavljanja informacije za razmjenu podataka i b) strukturu za predispoziciju obavijesnih pomagala (tradicionalnih ili informatičkih), uz otvoreno pitanje autoriteta koji bi bio pozvan da to učini. Apelira se da se stvori jasan i definitivan plan za standardizaciju, jer je to od životne važnosti. Kao primjer može poslužiti uspjeh kanadskih kolega na tom planu, koji je postigla grupa eksperata ispunivši zadaću da, sjedne strane, izluče opća pravila opisivanja, a s druge, da znanstveno koordiniraju raspršene informacije i istraže konsensuz arhivista, koji su, na svoj način, pozvani da stave primjedbe i mišljenja na polju profesije. Ivan Dovranić 260