ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 261
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Archivni časopis, God. 43, br. 3/1993, Odjel arhivske uprave Ministarstva unutarnjih poslova Češke Republike, Prag, 129-191. Odjel arhivske uprave MV ČR prema svojoj jasno razrađenoj izdavačkoj koncepciji izdaje 2 arhivska časopisa: Archivni časopis i Sborník archivních prací. Sbornik izlazi dva puta godišnje i posvećen je objavljivanju arhivskog gradiva i povijesnih znanstvenih radova. Archivni časopis je manjeg opsega, redovno izlazi tromjesečno, dakle četiri broja godišnje, i u njemu su zastupljeni stručni arhivistički problemi. Za ovaj prikaz odabrali smo nekoliko izuzetno zanimljivih tekstova čeških arhivista koji obrađuju problematiku u mnogo slučajeva identičnu zadacima i problemima sa kojima se susreću i hrvatski arhivisti. Helena Barvíková- Václav Podany, Primjena programa Paradox za popisivanje osobnih arhivskih fondova. Od 1990. godne, nakon upoznavanja s postojećim database programima, u Arhivu Češke akademije znanosti odlučili su se za program Paradox (Borland), koji je odmah primijenjen na popisivanje, najprije samo nekih dijelova, a zatim i cjelokupnih osobnih fondova. Prvi objekt pokusa bio je osobni fond Kamila Krofta, čija je sudbina u mnogo Čemu slična sudbini većeg broja osobnih fondova. Naime i taj je osobni fond bio razjedinjen i pohranjen u više ustanova (u Arhivu Ministarstva vanjskih poslova, Arhivu narodnog muzeja, Arhivu akademije). U Akademiji je već otprije postojeće gradivo sređeno i popisano, ali je nakon preuzimanja novih spisa i razmjene s Narodnim muzejom te preuzimanja njihovog dijela tog fonda, odlučeno fond ponovo srediti kao jedinstvenu cjelinu, nakon čega se prešlo na popisivanje putem programa Paradox. Za početak se započelo popisivanjem korespondencije, budući da je ona poredana abecednim redom prema prezimenu pošiljaoca, i tu je operaciju bilo izuzetno lako provesti (u programu je abeceda prilagođena češkoj abecedi). Za ostale vrste građe primijenjen je kronološki način popisivanja. Problem je u početku predstavljala činjenica daje shema rasporeda gradiva u tom osobnom fondu podijeljena u 7 osnovnih serija u kojima se kronološko i abecedno načelo izmjenjuju, a u nekim skupinama se primjenjuju i obadva, dok Paradox poštuje samo jednu uputu (jedan kriterij, pa za primjenu više kriterija treba zadati njihovu hijerarhiju). Zato je odlučeno da se za svaku odredi samo jedan kriterij, pa je na temelju toga stvoreno sedam tablica s kojima se radilo odvojeno, nakon čega su tablice prebačene u tekstovni oblik koji je uređen prema ustaljenom obliku inventara. Sređivanje i popisivanje gradiva sljedeća dva osobna fonda (njemačkog povjesničara Heinza Zatschka i češkog filozofa i sociologa Josefa Krale), pokazalo je da se ni izdaleka nisu iscrpile sve mogućnosti koje pruža Paradox. Prvenstveno je ustanovljeno da oblikovanje odvojenih tablica za svaku seriju gradiva posebno nije potrebno i daje cijeli fond moguće popisati u jednoj tablici, koja je na odgovarajući 261
