ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 247
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 zapovjednik broda, mjesto izvoza robe, vrsta i količina robe). To su svojevrsne kontralitere odnosno dozvole za izvoz. Gornji kratki prikaz dokumenata pokazuje kakva se sve istraživanja mogu provoditi na temelju toga arhivskoga gradiva. Ono pruža mogućnost utvrđenja trgovačkih pravaca s Ankonom, vrsta brodova, broja posade, porijekla zapovjednika, vrsta trgovačke robe. Autor u pogovoru (na talijanskom i hrvatskom jeziku) i daje jednu takvu sažetu raščlambu za pojedina mjesta: Boka kotorska (Kotor, Dobrota, Prčanj), Dalmacija (Split, Šibenik, Zadar), Rijeka i Hrvatsko primorje, Dubrovnik. Premda je autor donio regeste i za gradove u Albaniji (Drač, Skadar), njih ne obrađuje u pogovoru. Na temelju gornjih podataka daje opću sliku o trgovini i trgovcima, učestalosti plovidbe pojedinih zapovjednika brodova, broju izvršenih putovanja, nacionalnoj strukturi, pravcima isplovljenja brodova koji dolaze u Ankonu, vrsti i količini robe i pravcu odakle se uvozi u Ankonu. Korišteno gradivo spada, dakle, u one kategorije izvora koji omogućavaju statističko praćenje trgovačkoga prometa i društvene strukture trgovaca. U hrvatskoj historiografiji slični izvori su kontralitere, koje donose uglavnom iste podatke kao što ih Čolak donosi za arhivsko gradivo mletačke magistrature "Cinque Savi alla Mercanzia". Valja napomenuti da se objavljeni regesti ne mogu uzimati kao apsolutne i statistički potpune veličine. Više ih treba uzeti kao uzorak, koji zajedno s drugim vrstama arhivskoga gradiva, predstavlja prvorazredni izvor za istraživanja gospodarske povijesti gradova na hrvatskom priobalju, a posebno trgovine. N. Čolak je regeste-dokumentarno gradivo popratio brojnim bilješkama koje tumače imena osoba, mjesta, manje razumljive pojmove, pa taj onomastički, toponomastički i analitički komentar, s etimološkog, povijesnog i gospodarskog gledišta, predstavlja izuzetno vrijedan prilog ovoj knjizi. Na kraju valja napomenuti da knjiga ima brojne priloge, kao što su usporedno talijansko-hrvatsko nazivlje važnijih mjesta, upute o izgovoru hrvatskih i albanskih imena, popis kratica koje se upotrebljavaju u tekstu te kronološki prikaz korištenih dokumenata, kazalo imena osoba, mjesta i predmeta. Svi ti prilozi omogućuju laki pristup donesenim podacima. Zacijelo će ovi regesti ili bolje rečeno ovdje doneseno izvorno gradivo poslužiti za bolje upoznavanje trgovačkih veza Dalmacije, Hrvatskoga primorja, Istre i Albanije s Ankonom. Ova knjiga je ujedno i pokazatelj koliko se izuzetno vrijednoga arhivskoga gradiva čuva u talijanskim arhivima, bez kojega nije moguće pravo osvijetliti i povijest gradova na istočnoj hrvatskoj obali. U hrvatskoj historiografiji gotovo da i nema radova koji se temeljitije oslanjaju na izvore što se čuvaju u 247
