ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 233

Izvješća, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 217-235 ARCHWAY, MOODES FOR ARCHIVES, CAIRS FOR ARCHIVES, CLIO i oni općenito zahtijevaju: određeni format (kao npr. MARC), određene standarde opisa, određene ovlaštene datoteke (authority files), te pripremu podataka za unos u skladu s tim standardima. Internet ima pak druge zahtjeve, tj. dokumenti moraju biti u skladu sa standardima jednog od markup jezika, tj. HTML (Hypertext Markup Language). Njemu je kao i MARC-u potrebna arhivistićka aplikacija. Istoga dana imali smo priliku da zajedno sa studentima arhivistike na Liverpoolskom sveučilištu vidimo neke od arhiva na Internetu. Unutar ovoga bloka predavanja Theo THOMASSEN, direktor arhivske škole "Prins Willem Alexanderhof ' iz Gravenhagea u Nizozemskoj i član Odbora MAV-a (Međunarodno arhivsko vijeće) za školovanje arhivista, govorio je, na primjeru nizozemske prakse, o utjecajima novih tehnologija i promjena u položaju arhivske službe na školovanje. Od 1919. pa do 1994. Nizozemska arhivska škola organizirala je dva tečaja za arhiviste: prvi za magistre povijesti ili prava, koji su po svršetku jednogodišnjeg tečaja stjecali titulu starijeg arhivista, a drugi za sve s fakultetskom diplomom koji su stjecali naslov "middle grade" arhivista. Prošle godine je odlučeno da se ti tečajevi uklope u studij bibliotekarstva i informatike na sveučilištu u Amsterdamu. Ova radikalna promjena jest odgovor Arhivske škole na nove, izmijenjene potrebe nizozemske arhivističke zajednice, koje su se pojavile s novim tehnologijama i novom ulogom koju je arhivska služba dobila. Od pomoćne povijesne znanosti arhivistika sve više postaje autonomna disciplina na polju informacijskih znanosti. Isto tako je istaknuo da arhivistićka edukacija nije ekskluzivno područje arhivske škole, već odgovornost cjelokupne profesije. Arhivistićka edukacija ne može biti djelotvorno osuvremenjena bez redefiniranja karaktera, ciljeva i granica naše struke. Sljedeća grupa predavanja odnosila se na standarde u službama za korisnike. Uvodno predavanje održao je Michael ROPER, umirovljeni ravnatelj Public Record Officea. Započeo gaje s tvrdnjom daje korištenje arhivskog materijala cilj kojemu su upravljene sve ostale djelatnosti, za razliku od nekadašnjeg stajališta, kakvo je zastupao H. Jenkinson, da je to sekundama dužnost arhivista. Službe namijenjene korisnicima podijelio je na 1. referentne, koje obuhvaćaju korištenje gradiva u čitaonici, rješavanje pismenih zahtjeva stranaka i kopiranje dokumenata i 2. "outreach services", koje se bave kulturno-prosvjetnom djelatnošću arhiva, a to obuhvaća izdavaštvo, izložbe i obrazovanje. Za funkcioniranje tih službi potrebno je osigurati namještaj, opremu, obavijesna pomagala, priručnu biblioteku, dokumentaciju i osoblje; utvrditi korisnike gradiva i politiku glede sigurnosti, zaštite i dostupnosti, naplate usluga i radnog vremena; izraditi standarde za ove službe (normirati broj osoblja, pomagala, dopremu i otpremu gradiva) i dr. 233