ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 143

S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 knezove Blagajske npr.). Tiskanje je dovršeno u Vjesniku za 1907. godinu, ali za opću hrvatsku povijest ipak nije predstavljalo neki veći doprinos. Godine 1906. u časopisu Mitteilungen des Institutes für österreichische Geschichtsforschung objavljen mu je rad s područja sfragistike pod naslovom "Sigillum citationis", koji se više odnosi na Ugarsku, a vrlo malo na Hrvatsku. S područja kronologije isti časopis objavljuje mu 1907. rad pod naslovom "Consuetudo Bononiensis". Kako već navedosmo, 1908. godine Sufflay je imenovan za izvanrednog profesora pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U to vrijeme ispisao je dvije bilježnice bez naslova, s tekstom u kojem na sasvim nov način obrađuje sve pomoćne povijesne znanosti. Tako u uvodu prve bilježnice (koja ima 150 stranica) pod naslovom Predmet nauke i njezine metode, piše: "Prije nego li pređem na razvoj naše znanosti do današnjeg dana, iz kojeg će se najbolje vidjeti metoda i važnost paleografije kao pomoćne znanosti, držim da je dobro ovdje nešto prozboriti uopće o pismu, o njegovim vrstama i razvoju.... Ali u sveučilišnim predavanjima koja imadu poglavitu svrhu, da se lagodnim načinom otvori u kratko vrijeme slušaocu obzor, koji bi tek mučno i kroz dugo vremena mogao sam pogledati, držim da govoriti ukratko o razvoju pisma, uopće nije skroz neopravdano, pogotovo jer je literatura koju ćemo i navesti ili zastarjela ili rastepena, a napokon je pisana većinom na engleskom jeziku teško pristupna". Dalje navodi literaturu na engleskom, njemačkom, talijanskom jeziku i dr. (str. 2-4). Zatim opisuje povijest paleografije i diplomatike, citirajući kao pomoćnu literaturu knjige W. Wattenbacha, Sickela, H. Breslaua i A. Giryja te J. Mabillona (str. 11^0). Dodatak mu je "Historija paleografije pisama slavenskih", a zatim prelazi na prikaze različitih materijala kao što su kovine, kamen, voštane pločice, pergamena, pisaće sprave, tinta, papir, palimpsesti, knjige i biblioteke, pa onda razna pisma i kratice, a završava s tajnim i diplomatičkim pismima. Druga bilježnica (93 str.) govori o kronologiji, a Sufflay napose piše o Uskrsu, služeći se manje literaturom. U dodatku ovim dvjema bilježnicama u obliku listova i kartica (str. 130-164) opisao je potpise i pečate u latinskim, grčkim i slavenskim pismima. Obje bilježnice pisao je olovkom. Na listovima je olovkom zabilježio kako namjerava 2 sata predavati o listini cara Dušana iz 1348. za samostan sv. Mihajla Gabrijela kraj Prizrena, a 2 sata posvetiti čitanju Miklošićevih "Monumenta serbiIsto, Zagreb 1907, sv. IX, str. 18-23. HDA, RO M. Sufflay, kut. 2, HI/1 a. 143