ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 36

B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25^18 a ponajviše i propalo".

58 F. Perroni se pak čudi da prebogati povijesni arhiv riječke Općine nije niti spomenut u opširnom, 1881. godine tiskanom djelu "Gli Archivi della Regioné Veneta; 1820-1880".

59 Osnutak prve riječke arhivske ustanove i njezin rad do otvaranja Ispostave državnog arhiva u Zagrebu sa sjedištem u Rijeci 1948. godine. Ubrzo nakon potpisivanja tzv. Rimskog sporazuma između kraljevina SHS i Italije 27.1. 1924. godine, kojim je Rijeka pripala potonjoj, pratimo i prve odlučnije napore za osnutak državnog arhiva u Rijeci. Prvi pismeni trag takvih težnji nadneven je 3. srpnjem 1924. godine. Radi se o protokoliranom konceptu dopisa što gaje Izvanredni povjerenik za riječku općinu uputio Prefektu Kvarnerske provincije. Izvanredni povjerenik u tom spisu polazi od odredbi Pravilnika za državne arhive (Regolamento per gli archivi di Stato) iz 1911. godine, po kojima bi u svim gradovima što su prije uspostave talijanskog Kraljevstva imali državnost, ili koji su imali posebno istaknutu povijest, valjalo osnovati posebne arhivske direkcije.

60 Dakako, to bi vrijedilo i za Rijeku. U istom su izvoru nabrojani i arhivski fondovi koji bi tvorili jezgru novoga arhiva. Osim arhivalija koje su se tada nalazile u nekoj od registratura na području Rijeke, znatan dio temeljnog fundusa trebala je činiti građa tzv. Riječkog gubernija, koju je prema odredbama Trijanonskog sporazuma, Mađarska imala vratiti zemlji nasljednici.

61 Nadalje se oko ostvarenja plana otvaranja državnog arhiva u Rijeci vodila živa prepiska, uglavnom u trokutu Ministarstvo unutrašnjih poslova, Prefektura Kvarnerske provincije, Općina Rijeka, s važnim stručnim intervencijama tadašnjeg ravnatelja tršćanskog Državnog arhiva Felicea Perronija. Pritom poglavito mislimo na operát o riječkim javnim arhivima što ga je Perroni, istražujući na terenu najvjerojatnije tijekom rujna 1924. godine, izradio za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova.

62 No, još krajem srpnja iste godine, ovo ministarstvo je obavijestilo Prefekturu, kako je sklono proučiti mogućnost otvaranja državnog arhiva u glavnom gradu Kvarnerske provincije, ali da se konkretnom razmatranju toga pitanja ne može pristupiti prije no što s Kraljevinom SHS B. Stulli, n. dj., str. 28. F. Perroni, n. dj., str. 78. Regolamento per gli archivi di Stato, Regio Decreto n. 1163 od 2. X. 1911 ; važenje istoga je prošireno na tzv. Nove provincije Kraljevskim dekretom br. 47 od 11.1. 1923. godine. Jezgru državnog arhiva trebale su tvoriti sljedeće arhivalne cjeline: Općina Rijeka, stari Riječki guberniji skupa s privremenim vladama do 1924. godine, Pomorski gubernij, riječki sudski fondovi te razni građanski i crkveni uredi. Riječka prefektura, kabinetski spisi, br. 1588/1924. 36